| Abstract | Otpor dionika javnim politikama stalna je i svakodnevna pojava u društvima koja su prigrlila elemente liberalne demokracije. Otpor dionika odvija se prema lokalnim, regionalnim, nacionalnim, ali i supranacionalnim vlastima. Ovaj rad prikazuje kako dolazi do otpora građana i dionika na top-down europeizacijske mehanizme prema primjeru reforme vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj u okviru NPOO-a? Teorijski okvir rada temelji se na radovima napisanim od strane domaćih i stranih znanstvenika koji su se bavili problematikom europeizacije, otpora, a u posljednje vrijeme i Mehanizmom oporavka i otpornosti. Rad je napisan koristeći theory-building process-tracing metodu istraživanja s prethodno poznatim empirijskim materijalom pomoću kojeg je izgrađena vjerojatna ovisnost uzroka, kauzalnih mehanizama i posljedice. Rad je napisan kao studija slučaja gdje se promatrala reforma vodoopskrbnog sustava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Mehanizma oporavka i otpornosti. Kvalitativna analiza materije provela se analizirajući materijal prikupljen provođenjem osam fokus grupa na raznim lokacijama u Hrvatskoj. Analiza je pokazala kako je top-down pristup Vlade RH te manjak dvosmjernosti u komunikaciji s dionicima razvio otpor koji se materijalizirao dobio zbog sposobnosti lokalnih dionika da se udruže i pristupe izradi ustavne tužbe protiv temeljnog dokumenta reforme. Pretposljednje poglavlje se odnosi na raspravu u kojoj se nalazi rada povezuju s teorijskim okvirom te odgovara na istraživačko pitanje rada i prikazuje kako je vremenski okvir postavljen od strane EU za izradu NPOO-a i njena nefleksibilnost po pitanju promjena istoga uzrok otpora u Hrvatskoj. U zaključku se prikazuje doprinos istraživanja, ali i potiče ostale istraživače da se osvrnu na svu problematiku nastalu donošenjem reforme vodoopskrbnih usluga u Hrvatskoj. |
| Abstract (english) | Stakeholder resistance to public policies is a constant and everyday occurrence in societies that have embraced elements of liberal democracy. Stakeholder resistance occurs at local, regional, national, and supranational levels of government. This paper examines how citizens and stakeholders resist top-down Europeanization mechanisms, using the example of water services reform in Croatia within the framework of the National Recovery and Resilience Plan (NRRP). The theoretical framework of the paper is based on a multitude of works by domestic and foreign scholars who have studied the issues of Europeanization, resistance, and more recently, the Recovery and Resilience Mechanism. The paper is written using the theory-building process-tracing research method, relying on pre-existing empirical material through which a probable dependence of causes, causal mechanisms, and consequences has been constructed. The paper is written as a case study, focusing on the water supply system reform within the National Recovery and Resilience Plan and the Recovery and Resilience Mechanism. Since the research is qualitative, it involves a qualitative analysis of the material, conducted by analyzing data collected from eight focus groups held in various locations across Croatia. The paper then presents findings based on the empirical material from the focus groups, which are depicted in a simple graphic. The penultimate chapter discusses how the research findings relate to the theoretical framework, answers the research question, and demonstrates how the timeline set by the EU for the creation of the NRRP, along with its inflexibility regarding changes, is a cause of resistance in Croatia. The conclusion highlights the contribution of the research and encourages other researchers to address the issues that have arisen from the water service reform in Croatia. |
