Radom je dan prikaz položaja i političke participacije žena u društvima Latinske Amerike. Analiziraju se kulturološke odrednice koje su definirale žensku ulogu u tradicionalnom latinskoameričkom društvu. Daje se uvid u povijesne momente koji dovode do ulaska žena u javni prostor regije. Zastupa se stav da je unatoč snažnoj mačističkoj i marijanskoj odrednici latinskoameričkog prostora feminizacija politike zaista na snazi. Postavlja se istraživačko pitanje do koje je mjere spomenuta feminizacija uznapredovala. Odgovor na postavljeno fokusira se na položaj žene u tri domene: kućno-obiteljskoj, socijalno-pravnoj i profesionalno-poslovnoj. Kroz navedeni okvir prikazano je kako je od 20. stoljeća prisutna uzlazna linija priznavanja ženskih prava kao i opadajući trend rodne nejednakosti u Latinskoj Americi. Zatim, prikazan je i fenomen velikog broja Latinoamerikanki na čelnim političkim pozicijama da bi se ispitalo koliko ta pojava korelira s boljim položajem žene u društvu. Međutim, unatoč sve većoj važnosti ženske figure u privatno-javnoj sferi Latinske Amerike, trend nasilja nad ženama i dalje je snažan, te se rad osvrće i na tu realnost. Spomenuta su i ona područja u kojim afirmacija ženskih prava u Latinskoj Americi kaska za svjetskim prosjekom, misleći u prvom redu na reproduktivna prava.