Temeljni cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti jesu li i u kojoj mjeri novinarke izostavljene iz tvrdih („udarnih“) vijesti u središnjim informativnim emisijama HTV-a, RTL-a i Nove TV u razdoblju od 1.12.2015. do 31.5.2016. Metodom kvantitativne analize sadržaja na uzorku od 1,743 priloga emitiranih u 138 središnjih informativnih emisija slučajnog stratificiranog uzorka nastojalo se utvrditi izvještavaju li muškarci više o tvrdim vijestima, a žene o mekim vijestima to jest lakšim temama. Istraživanje pokazuje kako novinarke više izvještavaju o tvrdim vijestima nego muškarci; autorice su 50,75% takvih analiziranih jedinica, dok su muškarci njih 47,07%. Iznimka je RTL televizija gdje muškarci dominiraju u tvrdim vijestima. Ipak, muškarci su kao autori tvrdih vijesti vidljiviji: ispred kamera u javljanju uživo na HTV-u i RTL-u pojavljuju se češće od svojih kolegica. Usprkos sve većoj jednakosti u kreiranju tema i dalje postoje neka područja izvještavanja koja su rezervirana samo za žene. Dobiveni rezultati pokazali su kako na sve tri promatrane televizije novinarke dominiraju u temama o zdravstvu i zdravlju te temama o djeci i mladima. Novinari se i dalje drže onim tema koja se tradicionalno smatraju „muškima“ poput crne kronike i prirodnih katastrofa, terorizma i ratnih konflikta koji se ne odnose na RH te financija i gospodarstva. U prošlosti su novinarke prevladavale u mekim vijestima odnosno lakšim temama, a rezultati istraživanja pokazuju da se to nije promijenilo do današnjeg dana. Veću zastupljenost žena u tvrdim vijestima možemo objasniti feminizacijom novinarske profesije. S obzirom na sve manji broj novinara u redakcijama, novinarke su zauzele udio u izvještavanju u tvrdim vijestima koji je prije pripadao muškarcima. Rodna uravnoteženost u izvještavanju i brisanje granica između ženskog i muškog područja – posljedica je manjka novinara, a ne napretka prema postizanju stvarne jednakosti prema ravnopravnosti spolova.