| Abstract | Cilj ovog rada bio je na primjeru rekonstrukcije zgrade Muzeja Slavonije u Osijeku provesti analizu potencijala za postizanje niskougljične zgrade. Preseljenje stalnog postava Muzeja planirano je u zgradu koja ima status kulturnog dobra, ali se trenutno nalazi u derutnom stanju. Stoga je prvi korak ovog rada bio je istražiti i identificirati specifičnost energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra.
U radu je detaljno opisana analizirana zgrada, a što uključuje podatke o fizici zgrade (sastav zidova i prozora), geometriju te način korištenja i pogonske režime. Kao prvi korak provedena je analiza godišnje potrebne energije za grijanje i hlađenje, za što je bio korišten računalni program za dinamičke simulacije TRNSYS. Na temelju podataka o potrebnoj energiji te podataka proizvođača opreme izračunate su godišnja isporučena energija za grijanje, hlađenje i ventilaciju, godišnja primarna energija te godišnje emisije CO2. Analiza je provedena za tri moguća scenarija sustava za grijanje, hlađenje i ventilaciju, te je također analizirana mogućnost primjene obnovljivih izvora energije na zgradi. Konačno, analiziran je energetski, financijski i klimatski utjecaj za tri spomenuta scenarija.
Tri analizirana sustava grijanja i hlađenja uključivala su kako slijedi: sustav s daljinskim grijanjem i rashladnikom vode, sustav s dizalicom topline voda-zrak i sustav s dizalicom topline voda-voda s bunarom. Ventilacijski sustav i sustav ventilokonvektora bio je isti za sva tri scenarija. Uz primjenu dizalice topline, a koja se ubraja u obnovljivi izvor, primjena obnovljivih izvora energije također je istražena kroz analizu četvrtog scenarija koji je uključivao implementaciju fotonaponskih panela na krovu zgrade.
Konačno, bilo je potrebno donijeti zaključak o odabranom troškovno-optimalnom scenariju i dati preporuke za investitora. Kao konačan odabir odabran je četvrti scenarij u kojem su sadržani: sustav ventilokonvektora kao ogrjevno-rashladnog tijela zgrade, sustav mehaničke ventilacije, dizalica topline voda-zrak za proizvodnju toplinske i rashladne energije te fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije. Konačni iznosi relevantnih vrijednosti za odabrani scenarij su: godišnja isporučena energija u iznosu od 226 010 kWh, odnosno 33 kWh/m2 ukupne korisne površine. Primarna energija za odabrani scenarij iznosi 0 kWh iz razloga što se isporučena energija za grijanje, hlađenje i ventilaciju u potpunosti proizvodi korištenjem fotonaponskih panela. Procijenjeni kumulativni troškovi koji se sastoje od investicijskih i pogonskih troškova za 10 godina rada iznose 782 154 eura, a predloženim rješenjem postignuta je i nulta razina godišnje emisije CO2. |
| Abstract (english) | The aim of this study was to analyze the potential for achieving a low-carbon building through the example of the reconstruction of the Museum of Slavonia building in Osijek. The relocation of the Museum's permanent exhibition is planned for a building with the status of a cultural heritage but is currently in a derelict condition. Therefore, the first step of this study was to investigate and identify the specificities of energy renovation of buildings with cultural heritage status.
The study provides a detailed description of the analyzed building, including data on the building's physics (composition of walls and windows), geometry, usage, and operational regimes. The first step involved analyzing the annual energy demand for heating and cooling, using the TRNSYS computer program for dynamic simulations. Based on the energy demand data and the equipment manufacturers' data, the annual delivered energy for heating, cooling, and ventilation, the annual primary energy, and the annual CO2 emissions were calculated. The analysis was conducted for three possible scenarios of heating, cooling, and ventilation systems, and the possibility of applying renewable energy sources to the building was also analyzed. Finally, the energy, financial, and climatic impacts of the three mentioned scenarios were analyzed.
The three analyzed heating and cooling systems included the following: a system with district heating and a water chiller, a water-to-air heat pump system, and a water-to-water heat pump system with a well. The ventilation system and the fan coil unit system were the same for all three scenarios. In addition to the application of the heat pump, which is classified as a renewable source, the application of renewable energy sources was also investigated through the analysis of a fourth scenario, which included the implementation of photovoltaic panels on the building's roof.
Finally, it was necessary to draw a conclusion on the selected cost-optimal scenario and provide recommendations for the investor. The final choice was the fourth scenario, which included a fan coil unit system as the building's heating and cooling element, a mechanical ventilation system, a water-to-air heat pump for the production of thermal and cooling energy, and photovoltaic panels for the production of electrical energy. The final relevant values for the selected scenario are annual delivered energy amounting to 226,010 kWh, or 33 kWh/m² of total usable area. The primary energy for the selected scenario is 0 kWh because the delivered energy for heating, cooling, and ventilation is completely produced using photovoltaic panels. The estimated cumulative costs, consisting of investment and operational costs for 10 years of operation, amount to 782,154 euros, and the proposed solution achieves zero annual CO2 emissions. |
