Autoindustrija je jedna od najkompetitivnijih i najmasovnijih industrija na svijetu. Svake godine proizvede se više od 70 milijuna vozila pogonjenih motorima s unutarnjim izgaranjem i ta brojka se iz godine u godinu povećava. Tolika količina vozila proizvodi ogromne količine štetnih ispušnih plinova, a vremena kada se o utjecaju na okoliš nije vodilo računa davno su prošla. Motorna vozila podvrgnuta su sve strožim zakonskim propisima o smanjenju emisije štetnih plinova koji prisiljavaju industriju na sve veća ulaganja u razvoj novih tehnologija i prilagodbu proizvoda. Istodobno je pritisak konkurencije sve veći, vozila postaju jeftinija i proizvođači moraju smanjiti troškove na svim razinama, od razvoja do proizvodnje. Provedba eksperimentalnih istraživanja u razvoju motora s unutarnjim izgaranjem izrazito je skupa i zahtjeva puno vremena. Napredak računalne tehnologije i programskih paketa omogućuje zamjenu eksperimentalnih istraživanja računalnim simulacijama koje štede vrijeme i novac. Jedan od takvih programa je i AVL BOOST koji je korišten u izradi ovog rada. U svrhu provedbe računalne simulacije prikupljeni su postojeći eksperimentalni podaci na nekoliko radnih točaka na eksperimentalnom motoru Hatz 1D81 u Laboratoriju za motore i vozila, Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Mjerenja su izvršena pri punom opterećenju, stehiometrijskom omjeru goriva i zraka i na brzinama vrtnje od 1000, 1600 i 2200 min-1. U simulacijskom je modelu za kalibraciju konstanti emisije štetnih plinova korišten tablični 2-Z model izgaranja temeljen na brzini oslobađanja topline izmjerene u eksperimentu. Nakon kalibracije primijenjen je 2-Z Vibeov model izgaranja. Na kraju su prikazani i uspoređeni simulacijski rezultati s eksperimentalnima i izvedeni su zaključci o mogućnostima korištenja programskog paketa AVL BOOST u svrhu simulacije emisije štetnih plinova