Ovaj rad prati i opisuje razvoj prototipne meteorološke postaje, koja daje trenutne informacije o vrijednostima tlaka, temperature, relativne vlažnosti te brzini i smjeru vjetra. Da bi se lakše razumjela njihova međuovisnost, na samom početku rada opisana je struktura atmosfere te parametri koji utječu na promjenu njenog stanja. Također, dana je i cijela slika razvoja meteorologije kao znanosti kroz povijest, sa velikim naglaskom na suvremene metode mjerenja, obrade i analize dobivenih podataka. Elektronički i mehanički gledano, postaja se sastoji od dvije cjeline: vanjske jedinice, koja u sebi ima implementirana mjerna osjetila i sklopove za prilagodbu signala, te unutarnje jedinice, koja obrađuje dobivene podatke te ih ispisuje na LCD ekranu i šalje preko serijske veze prema računalu. Svi korišteni elektronički elementi, kao što su senzori, sklopovi za prilagodbu signala, LCD ekran te konačno mikrokontroler, detaljno su opisani. Kako je teško sagledati cijeli uređaj kao skup zasebnih dijelova, velika pozornost je usmjerena i na njihovu međusobnu interakciju. Izrada elektroničke platforme za sve senzore te sklopove za prilagodbu signala izvedena je pomoću računalne aplikacije Protel. Modelirana elektronička pločica za pojedini element prikazana je prilikom njegovog opisivanja, da bi se što lakše i brže mogla uvidjeti veza između zahtjeva prije modeliranja i konačne modelirane pločice. Sve su pločice izrađene foto postupkom na standardnim Euro pločicama 100x160 mm s foto premazom. Unutarnja jedinica služi za obradu svih dobivenih podataka, što se izvodi pomoću mikrokontrolera tvrtke Atmel, tipa AT89C51ID2. Njegovo programiranje izvedeno je u programskom paketu MicroVision koji koristi kodnu sintaksu C – a. Da bi se podaci primljeni računalom mogli svrsishodno prikazati, razvijena je računalna aplikacija „Meteo“, koja u analogno/digitalnom obliku prikazuje trenutne izmjerene vrijednosti, te također iste sprema kao tekstualne datoteke da bi se naknadno mogli pogledati i, ako je potrebno, grafički prikazati. Za njen razvoj korišten je programski paket Delphi7, koji je usmjeren ka objektnom programiranju, pri čemu se koristi kodna sintaksa Pascala. Svi koraci pri programiranju detaljno su opisani, a u prilogu se nalaze cijeli programski kodovi za mikrokontroler i razvijenu računalnu aplikaciju. Svi mehanički i elektronički elementi modelirani su u računalnom programu Catia, čime je prikazan raspored elemenata unutar mjerne meteorološke postaje. Na posljetku, prikazane su cijene pojedinih stavki korištenih pri izradi ovog rada, te konačna cijena razvijenog prototipa meteorološke mjerne postaje.