Vođenje sustava hlađenja motora jedna je od ključnih zadaća prilikom konstruiranja novih teških vozila. Rezultati provođenja termalne analize koriste se za analizu opterećenja, tj. termalna analiza jedan je od prvih koraka u integriranom procesu dimenzioniranja toplinski opterećenih dijelova. Time naglašava svoju važnost u dizajniranju prototipa. Geometrija motora vrlo je kompleksa za računalnu analizu te zahtjeva inženjersku procjenu o izostavljanju nepotrebnih dijelova kako bi smanjili vrijeme i resurse računanja. Kroz napredne algoritme kreiranja mreže proces simulacije je donekle automatiziran, ali još uvijek zahtjeva najviše vremena. S obzirom na prirodu geometrije kompaktnih izmjenjivača topline koji zahtijevaju milijune elemenata, potrebni su precizni modeli koji bi zamijenili ovu potrebu. U industriji, svaki je izmjenjivač topline ispitan. Ovo znanje se može iskoristiti za modeliranje pada tlaka i toplinske efektivnosti kako bi dobili točan model za simulaciju. U svrhu simuliranja kamionskog kompaktnog izmjenjivača topline s mikro kanalima s jednim prolazom, razvijen je novi model izmjenjivača topline u softverskom paketu foam-extend. Model je uspješno provjeren putem testiranja pojedinačnog izmjenjivača topline kamiona, kao i putem njihovog zajedničkog rada. Ventilator je modeliran kao zona rotacije (engl. Multiple Rotating Frame), dok su izmjenjivači topline modelirani kao porozne zone preko Darcyjevog zakona. Priprema geometrije i mreže odrađena je u ANSA-i. Simulacije su se odradile kroz dva koraka: prvo je simuliran hladni tok, dok je nakon toga simulirana energetska jednadžba kroz dobiveno polje strujanja. Obje simulacije su pokazale stabilnu konvergenciju. Rezultati su prezentirani u zadnjem poglavlju u obliku slika i predane topline pojedinog izmjenjivača topline. U radu se toplinska efektivnost pretpostavila konstantnom. Eksperimentalnim testiranjem ova pretpostavka se može dodatno modelirati s implementiranjem ovisnosti o broju jedinica prijenosa (engl. Number of Transfer Units).