Uvod Obraštanje je nakupljanje mikroorganizama, biljaka, algi ili životinja na površinama koje su u kontaktu s vodom te predstavlja rastući problem s ekonomskog, ali i ekološkog stajališta. Iako je obraštanje prisutno u mnogim različitim područjima, pomorska industrija je najviše pogođena prisutnošću i rastom organizama. Prisutnost raznih organizama na trupu broda uzrokuje povećanje hrapavosti trupa broda. Zbog toga se otpor trenja povećava, što uzrokuje povećanje potrošnje goriva, smanjene brzine broda i povećanje opterećenja motora. Pokazano je kako su svi troškovi vezani uz razvoj, nabavu i primjenu, kao i relativno skupo tehničko ili plansko rješenje za antivegetativnu zaštitu brodova, ekonomski opravdani ukoliko i u maloj mjeri poboljšavaju stanje obraštenog trupa. Još jedan problem vezan uz obraštanje trupa broda je rasprostiranje biljnih i životinjskih vrsta svjetskim morima i posljedični poremećaj i promjena postojećih bio sustava. Energetska učinkovitost broda, koja se može razmatrati kroz potrošnju goriva po satu, brzinu i nosivost broda, ovisi o otporu broda, stupnju djelovanja propulzije, interakciji trupa broda i brodskog vijka, specifičnoj potrošnji goriva motora itd. Iako je u procesu osnivanja broda jedan od glavnih zadataka postizanje određene brzine tijekom pokusne plovidbe na određenom gazu uz određenu potrošnju goriva, jednako je tako važno točno predvidjeti brzinu broda i potrošnju goriva u uvjetima službe, što u velikoj mjeri ovisi o obraštanju. Važnost određivanja utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke broda u mirnoj vodi jednako je važna kao i povećanje energetske učinkovitosti postojećih brodova kroz primjenu novih antivegetativnih premaza, budući da može ukazati na važnost čišćenja trupa broda i brodskog vijka. Naime, iako postoje razne mjere za povećanje energetske učinkovitosti brodova, brodovlasnici ili operateri broda oklijevaju s njihovom primjenom zbog nedostataka pouzdanih informacija vezanih uz potencijalne uštede prilikom primjene pojedine mjere. Točan proračun povrata investicije za brodovlasnike ili operatere broda je nužan prilikom odlučivanja o implementaciji pojedine mjere. Optimizacija čišćenja trupa broda i brodskog vijka jedna je od mjera za poboljšavanje energetske učinkovitosti brodova nad kojom brodovlasnik ili operater broda ima veliki utjecaj. Točna procjena utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke broda, a time i utjecaja čišćenja na iste omogućuje procjenu ekonomskog aspekta ove mjere, što omogućuje točniju procjenu povrata investicije. Trenutno, ne postoji sveobuhvatna procedura pomoću koje bi se mogao pouzdano predvidjeti utjecaj obraštanja na hidrodinamičke značajke broda u službi. Iz tog razloga je International Towing Tank Conference (ITTC) izdao preporuke istraživačima da predlože nove izraze ili metode temeljene na eksperimentalnim podacima za predviđanje utjecaja obraštanja. Metodologija Glavni cilj ovog doktorskog rada je razvoj numeričkog postupka temeljenog na računalnoj dinamici fluida (RDF), koji može simulirati utjecaj obraštanja na strujanje oko oplakane površine obraslog trupa broda i brodskog vijka. Primjenom ovoga modela moguće je odrediti utjecaj obraštanja na hidrodinamičke značajke otpora i propulzije u mirnoj vodi. Model se temelji na hipotezi o sličnosti zida (eng. wall similarity hypothesis), odnosno na hipotezi da je utjecaj hrapavosti ograničen na unutarnji sloj turbulentnog graničnog sloja. Tako je ponašanje pojedine hrapave površine moguće opisati funkcijom hrapavosti, koja ustvari predstavlja pomak profila srednje brzine u logaritamskom području prema dolje. Kako ne postoji funkcija hrapavosti koja bi mogla opisati svaki pojedini tip hrapavosti, potrebno je izraditi studiju karakterizacije otpora (eng. drag characterization study) određenih tipova hrapavosti i na taj način odrediti tip funkcije i skalu hrapavosti, koja se koristi u definiciji Reynoldsovog broja hrapavosti. Za potrebe razvoja modela temeljenog na RDF-u, koji može simulirati utjecaj obraštanja, potrebno je odrediti model funkcije hrapavosti, odnosno ovisnost funkcije hrapavosti o Reynoldsovom broju hrapavosti. U ovome radu, temeljem studija karakterizacije otpora dostupnih u literaturi za dva tipa obraštanja, tj. biofilm i tvrdi obraštaj, predloženi su modeli funkcije hrapavosti za ova dva tipa obraštanja. Ovi modeli implementirani su u zidnu funkciju RDF rješavača te je time omogućeno određivanje utjecaja ovih tipova obraštanja na hidrodinamičke značajke proizvoljnog tijela. Budući da obraštanje ovisi o mnogim parametrima te da još uvijek nije moguće predvidjeti koliko dugo će antivegetativni premazi sprječavati obraštanje, ovo istraživanje je provedeno za unaprijed određena stanja obraštanja biofilmom i tvrdim obraštanjem. Razvijeni RDF model temelji se na Reynoldsovim osrednjenim Navier-Stokesovim jednadžbama (eng. Reynolds Averaged Navier-Stokes, RANS), koje su diskretizirane primjenom metode konačnih volumena. Provedena je detaljna analiza utjecaja odabira modela turbulencije na dobivene hidrodinamičke značajke broda te je pokazano kako k − Shear Stress Transport model turbulencije predstavlja najbolji kompromis između točnosti i proračunskog vremena za zatvaranje sustava RANS jednadžbi i osrednjene jednadžbe kontinuiteta. Za praćenje i određivanje položaja slobodne površine primijenjena je metoda udjela fluida u volumenu. Numeričke simulacije pokusa slobodne vožnje vijka provedene su primjenom metode višestrukih referentnih koordinatnih sustava, dok je utjecaj brodskog vijka u numeričkim simulacijama pokusa vlastitog pogona modeliran pomoću metode virtualnog diska. Ukupni otpor broda određen je numeričkim simulacijama temeljenim na viskoznom strujanju oko trupa broda, koje uključuju utjecaj slobodne površine (eng. Free Surface Simulation, FSS). Viskozni otpor određen je primjenom numeričkih simulacija s udvojenim modelom (eng. Double Body Simulation, DBS), koje ne uzimaju u obzir utjecaj slobodne površine. U DBS simulacijama simulira se strujanje oko duboko uronjenog udvojenog modela broda ili broda te je tako dobiveni ukupni otpor jednak viskoznom otporu. U DBS simulacijama otpor trenja određuje se integracijom tangencijalnih naprezanja po oplakanoj površini, dok se viskozni otpor tlaka određuje integracijom tlaka po oplakanoj površini. Otpor valova određuje se oduzimanjem ukupnog otpora dobivenog u FSS i viskoznog otpora u DBS simulacijama. Tako je omogućeno istraživanje utjecaja različitih stanja površine na pojedine komponente ukupnog otpora. Važan parametar za ukupni stupanj djelovanja propulzije predstavlja sustrujanje, koje se može podijeliti na efektivno i nominalno sustrujanje. Utjecaj stanja površine trupa broda na nominalno sustrujanje do danas je gotovo u potpunosti neistražen, zbog nemogućnosti mjerenja nominalnog sustrujanja na brodu u naravi. U okviru predloženog istraživanja nominalno sustrujanje broda u naravi određeno je prema proceduri opisanoj u ITTC preporukama, a utjecaj obraštanja na nominalno sustrujanje primjenom predloženih modela funkcija hrapavosti i određene skale hrapavosti te usporedbom s nominalnim sustrujanjem glatkog trupa broda. Utjecaj obraštanja na hidrodinamičke značajke slobodne vožnje vijka određen je primjenom predloženih modela funkcija hrapavosti i određene skale hrapavosti u numeričkim simulacijama pokusa slobodne vožnje vijka te usporedbom s hidrodinamičkim značajkama slobodne vožnje glatkog vijka. Utjecaj obraštanja trupa broda i brodskog vijka na propulzijske značajke istražen je numeričkim simulacijama pokusa vlastitog pogona obraslog i glatkog broda te analizom rezultata, koristeći rezultate pokusa otpora i rezultate pokusa slobodne vožnje brodskog vijka. Konačno, primjenom numeričkog postupka moguće je odrediti utjecaj obraštanja na radnu točku brodskog vijka, definiranu brzinom, snagom predanom vijku te brzinom vrtnje vijka. Premda procjena utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke otpora i propulzije primjenom razvijenog numeričkog postupka omogućuje detaljan uvid u strujanje oko obraslog broda, primjena ovog postupka može biti složena za neiskusne korisnike RDF-a. Također, kako se RDF analiza sastoji od pripreme numeričkih simulacija, proračuna i analize dobivenih rezultata vrijeme trajanja proračuna je relativno dugo. U okviru optimizacije rasporeda čišćenja trupa broda i brodskog vijka bilo bi od velike koristi predložiti metodu, koja bi omogućila brzu procjenu utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke otpora i propulzije. Štoviše, ITTC je izdao preporuke istraživačima da modificiraju trenutne poluempirijske izraze za koeficijent otpora i uzgona profila, a koji bi uzeo u obzir utjecaj obraštanja. U ovom radu, predložena je nova metoda za procjenu utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke otpora i propulzije broda. Svrha ove metode je brza procjena utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke broda. Štoviše, ova metoda omogućuje preciznije predviđanje negativnih učinaka obraštanja od onih dobivenih primjenom Granvilleove metode zakona sličnosti, kojom je moguće odrediti samo porast ukupnog otpora obraslog broda. Konačno, ovom metodom je moguće odrediti zaseban utjecaj obraštanja trupa broda i brodskoga vijka na ukupne hidrodinamičke značajke broda. Verifikacija i validacija Za potvrdu točnosti i vjerodostojnosti numeričkog postupka, potrebno je provesti opsežan postupak verifikacije i validacije dobivenih rezultata. Postupak verifikacije i procjene numeričke nesigurnosti u određivanju hidrodinamičkih značajki proveden je metodom indeksa konvergencije mreže (eng. Grid Convergence Index, GCI). Validacija dobivenih numeričkih rezultata za glatki brod i brodski vijak u naravi provedena je usporedbom s ekstrapoliranim rezultatima ispitivanja u bazenu, kao i s rezultatima dostupnih numeričkih istraživanja. Postupak validacije numeričkog postupka proveden je usporedbom dobivenih numeričkih rezultata s eksperimentalnim rezultatima studija karakterizacije otpora dostupnim u literaturi. Nadalje, dobiveni porasti koeficijenta otpora trenja primjenom predloženog numeričkog postupka uspoređeni su s porastima koeficijenta otpora trenja dobivenih primjenom Granvilleove metode zakona sličnosti. Promjene značajki otpora i propulzije broda dobivene primjenom novo predložene metode za procjenu utjecaja obraštanja uspoređene su s dobivenim rezultatima predloženog numeričkog postupka. Znanstveni doprinos Ovaj rad je rezultirao predloženim numeričkim postupkom modeliranja obraštanja, kao i novo predloženom metodom predviđanja značajki, koji se mogu primijeniti za procjenu utjecaja obraštanja na hidrodinamičke značajke otpora i propulzije broda u mirnoj vodi. To uključuje određivanje utjecaja obraštanja trupa broda i brodskog vijka na ukupni otpor, otpor trenja, otpor viskoznog tlaka i otpor valova, kao i na strujanje oko trupa broda i brodskog vijka. Nadalje, omogućeno je određivanje utjecaja obraštanja na značajke slobodne vožnje brodskog vijka, koeficijent upijanja, nominalno i efektivno sustrujanje, koeficijent napredovanja za točku vlastitoga pogona, stupanj djelovanja u slobodnoj vožnji, koeficijent prijelaza te kvazi propulzivni koeficijent. Uz to omogućeno je određivanje radne točke brodskog vijka, kao i energetske učinkovitosti broda za različita stanja obraštanja trupa broda i brodskog vijka. Procjena ovih utjecaja može se koristiti u alatima za optimizaciju rasporeda čišćenja trupa broda i brodskog vijka, gdje je predviđanje optimalnog vremena čišćenja od presudne važnosti. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost čišćenja trupa broda i brodskog vijka. Glavni znanstveni doprinosi sastoje se od predloženih modela funkcija hrapavosti za određivanje otpora trenja površina prekrivenih biofilmom te njihova implementacija u programski paket za RDF, određivanje utjecaja biofilma na značajke otpora i nominalnog sustrujanja broda, značajke slobodne vožnje brodskog vijka i propulzijske značajke broda. Daljnji znanstveni doprinos je implementacija modela funkcije hrapavosti za određivanje otpora trenja površina prekrivenih tvrdim obraštanjem, određivanje utjecaja tvrdog obraštanja na značajke otpora i nominalnog sustrujanja broda, značajke slobodne vožnje brodskog vijka i propulzijske značajke broda. Konačno, znanstveni doprinos predstavlja novo predložena metoda za brzu procjenu utjecaja obraštanja na značajke otpora i propulzije broda.