U okviru ovoga diplomskoga rada dan je literarni pregled suvremenih obradnih sustava i njihovih preteča, odnosno obradnih sustava od kojih su razvijeni suvremeni obradni sustavi. Numerički upravljani alatni strojevi su počeci razvoja suvremenih obradnih sustava, na njih se nastavljaju tokarski i glodaći obradni centri, dok su trenutno najnoviji obradni sustavi višenamjenski alatni strojevi. Kako su se razvijali suvremeni obradni sustavi, tako su se razvijali i sustavi za automatsku izmjenu alata na tim sustavima. Pošto postoje dva osnovna obradna centra postoje i dva osnovna sustava za automatsku izmjenu alata. Automatska izmjena alata kod glodaćih obradnih centara krenula je od revolverske glave sa 3 do 8 alata pa sve do raznih oblika lančanih magazina sa preko 200 alata. Automatska izmjena alata kod tokarskih obradnih centara krenula je također od revolverske glave sa 4 alata koja je razvojem dovedena do čak 20 alata. Zbog konstrukcijskih ograničenja daljnje povećanje broja alata na revolverskoj glavi nije bilo moguće, pa se je broj alata dalje povećavao na način da se je na jedan alatni stroj stavilo najprije dvije pa onda i tri revolverske glave. Nakon toga su tokarski obradni centar i glodaći obradni centar "objedinjeni" u višenamjenski alatni stroj koji zbog svojih posebnosti omogućava i primjenu posebnih alata. Za višenamjenske alatne strojeve posebno su razvijeni HSK-T držači alata koji omogućuju primjenu mirujućih alata u motorvretenu i time se broj alata višestruko povećava jer na jednom mirujućem alatu možemo imati i do četiri tokarska noža. Razvojem takvih alata i takvih višenamjenskih strojeva dobili smo strojeve koji mogu proizvoditi izratke tako složene geometrije da je to skoro nezamislivo.