Hrvatski turizam posljednjih godina poprimio je globalni status. Točnije, statistički podaci kazuju da se iz godine u godinu povećava broj posjetitelja/turista u Hrvatskoj. U tome smjeru se kontinuirano radi na prilagođavanju svih aspekata koji se dotiču pružanja, odnosno konzumacije turističkih usluga. No nije sve kako se čini na prvi pogled. Naime, Hrvatska ima predivnu obalu s kojom se rijetko koja zemlja može pohvaliti. Ugodna klima, pristupačne cijene, ljubaznost ugostitelja, velika lepeza mogućnosti i različitih atraktivnosti koje se pružaju turistima, no velika većina navedenoga može se pronaći samo i upravo na obali. Kontinentalni turizam, iako ima ogroman potencijal za razvitak, vrlo se sporo razvija. Kontinentalna Hrvatska obiluje prirodnim i izgrađenim povijesnim ljepotama, odiše srdačnošću tamošnjeg stanovništva, njihovom željom za rastom i razvitkom. Obiluje rodnom zemljom koja je nekada bila izvor hrane za mnoge, no unatoč svemu tome neko izvjesno vrijeme nije bilo skoro pa nikakvoga razvitka čemu svjedoči trenutno stanje. Za razliku od priobalnih hotela koji imaju tendenciju raditi samo nekoliko mjeseci u godini, poduzetnički menadžeri koji rade na razvitku kontinentalnoga turizma počeli su koristiti ideje kojima će menadžment obiteljskoga smještaja podignuti na višu razinu. Kombinacija prirodnih i kulturnih resursa uz izgrađene te objekte koji će se tek izgraditi obiteljskome menadžmentu daju prostor da se probije na turističko tržište. Ruralni turizam Republike Hrvatske prvi put se javlja 1998. godine, a tada su se registrirala 32 turistička seljačka obiteljska gospodarstva. Danas je ta brojka narasla na znatnih 447 domaćinstava. Brojne hrvatske udruge i organizacije kroz vrijeme su pokušale od ruralnoga turizma stvoriti „fenomen“, odnosno sve resurse koji se mogu ponuditi pokušavaju maksimalno iskoristiti u turističke svrhe.