Svijet novog tisućljeća oblikuju globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj. Pojam globalizacija počeo se intenzivnije koristiti tek u novije vrijeme. Upravo zato dolazi do različitog definiranja globalizacije kao pojma, jer mnogi autori globalizaciju definiraju na različite načine, što dovodi i do nekoliko različitih poimanja globalizacije i njenog nastanka. Globalizacija dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih tvrtki i globalne ekonomije. Svijet na taj način postaje jedinstveni sustav, a svjetsko tržište dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama širom svijeta mnoge mogućnosti. Upravo zahvaljujući tim mogućnostima mnoge su zemlje napredovale od svjetske periferije do vrlo razvijenih jezgara te mogu poslužiti kao dobar primjer drugim zemljama koje tek kreću u osvajanje tržišta. Globalizacija ubrzava te procese te oblikuje nove uvjete kojima se moraju prilagoditi svi koji žele uspjeti. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktualne globalne okolnosti. Proces globalizacije se može promatrati kroz četiri globalizacijska vala koja detaljno opisuju razvoj globalizacije kroz godine. Često se govori o metafori globalno selo te se ona često dovodi u vezu s teorijom medija, iako bi se ona ipak trebala fokusirati na tehnologiju i njezin utjecaj na društvo. Pojavom informacijskih i komunikacijskih tehnologija dolazi do velike promjene u svijetu i u društvu općenito, stoga svijet prelazi iz industrijskog u informacijsko društvo. Informacijske i komunikacijske tehnologije su dovele do uspona i razvoja globalnog informacijskog društva. Globalizacija je oduvijek postojala, samo su se mijenjali mjesta i akteri globalizacije. Stoga se današnja globalizacija razlikuje od svih prethodnih oblika globalizacije društava i to zahvaljujući novim informacijskim tehnologijama koje su relativizirale kategorije prostora i vremena.