Diskriminacija je pojava koju su definirale mnoge znanstvene grane poput psihologije, sociologije i ekomonomije. Međutim, dan danas ne postoji adekvatno riješenje za potpuno suzbijanje diskriminacije ili za reduciranje iste na apsolutni minimum. Bilo da se radi o direktnoj, indirektnoj, institucionaliziranoj ili multipliciranoj vrsti diskriminacije, njene žrtve podnose devastirajuće psihičke i fizičke posljedice. Borba za jednakost i ravopravnost je rat koji se vodi stoljećima. Proces borbe je dugotrajan i zahtijevan proces, a mnoge su generacije napustile ovaj svijet čekajući. Prije negoli još mnoge generacije dožive istu sudbinu, potrebno je omogućiti da čovjek dođe na ovaj svijet jednak i ravopravan drugome, isto kako će ga i napustiti. U suvremenom društvu najčešći oblici diskriminacije su temeljene na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, rasi, spolu i vjerskom opredjeljenju pojedinca ili skupine. Iako u nekim državama postoje zakoni koji štite ljudska prava navedenih skupina, postoje mnogi propusti unutar samog društva koje je vrlo zahtjevno pravno kontrolirati. Uzroci diskriminacije poznati su. Najčešće se radi o predrasudama kojima se pojedinac vodi kako bi razvio unaprijed donesen sud o određenoj društvenoj skupini. Takvi stavovi i mišljenja nerijetko poprimaju negativno značenje te se tada radi o stereotipiziranju koji je drugi najveći uzrok diskriminacije. Posljedice dirkiminacije su štetne te se baziraju na psihičkoj, fizičkoj, društvenoj, obrazovnoj, financijskoj, ekonomskoj i političkoj razini. One znatno oštećuju kvalitetu života, ne samo pojedinca ili skupine, već cijelog svijeta. Promatrajući sve navedeno, donosi se zaključak o značajkama diskriminacije u suvremenom društvu.