Konstantno povećanje svjetske urbanizacije vodi do sve većeg broja stanovništva koje živi u gradovima. Posljedice tog trenda, se mogu razmatrati u okviru sve jačeg pritiska na gradove te nastanka novih raznih problema u upravljanju gradom i okolišem. Naime, ti izazovi upućuju na potrebu razmatranja i uvođenja alternativnih rješenja, kojima će se moći kvalitetno odgovoriti na nove potrebe stanovništva i okoline. Spomenuto ukazuje na potrebu implementacije novog koncepta grada, tzv. smart cities odnosno pametni gradovi. Gradovi tako postaju inkubatori promjena te poprimaju konotacije „živih laboratorija“, gdje se eksperimentiraju primjene raznih inovativnih rješenja i planova. Neophodna je, u transformacijskom procesu, suglasnost svih utjecajnih gradskih skupina (počevši od građana) kako bi se projekt mogao uspješno implementirati. Nužno je, putem adekvatno izrađene strategije razvoja, identificirati sve one komponente, koje su vitalne za provedbu aktivnosti. Korištenje inovativnih i naprednih tehnologija je neizbježna stavka u ovom procesu, te se ista mora kvalitetno primijeniti unutar svih područja urbane sredine kako bi se grad pretvorio u pametan grad. Ključno je, dakle, za gradove pametno upravljanje svim karakteristikama grada, kako bi se pozitivni rezultati mogli ostvariti. Bez obzira na broj gradova koji su prošli kroz navedenu transformaciju, bitno je naglasiti da projekt patetnog grada predstavlja eksperiment za svaki grad, s obzirom da niti jedan grad nije identičan drugom pa je tako potrebno prilagoditi razvoj uvjetima i osobitostima samoga grada.