Nastavni materijal za polaznike kolegija Onečišćenje atmosfere na preddiplomskom stručnom studiju sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i Ekonomike okoliša na preddiplomskom sveučiličnom studiju Menadžment održivog razvoja pri Fakultetu za menadžmentu u turiznu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, predstavlja proširenje sadržaja vezanog uz tematske jedinice Klima i klimatske promjene i Globalno zatopljenje. Cilj ovog nastavog materijala je približiti složenu problematiku klime, klimatskih promjena i održivog razvoja budućim sanitarnim inženjerima i prvostupnicima ekonomije. Autori polaze od uvjerenja da „klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva, utječući na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja)“. Isto tako postoji neupitni znanstveni i politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju što zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju. Zbog toga je usvojeno niz međunarodnih rezolucija i sporazuma koji se bave ograničavanjem negativnog utjecaja klimatskih promjena. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Računa se da su ti gubici u razdoblju od 1980. do 2013. godine, odnosno kroz 33 godine bili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura, odnosno u prosjeku oko 68 milijuna Eura godišnje. Nastavno, iznos ukupno prijavljenih šteta za razdoblje od 2013. godine do 2018. godine bili su oko 1.8 milijarde eura, što iznosi oko 295 milijuna Eura godišnje (NN, 73/17). Klimatske promjene su prepoznate i kao „sigurnosna prijetnja, rizik i izazov za Republiku Hrvatsku“ te je Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN, 73/17) predvidjela djelovanje u pravcu jačanja otpornosti na klimatske promjene i smanjenje rizika. Zbog toga je obaveza svih dionika, pa tako i pojedinaca uključenih u proces izobrazbe sanitarnih inženjera i prvostupnika ekonomije kao stručnjaka koji će se u budućnosti baviti implementacijom temeljnih načela održivog razvoja usvajanje temeljnih znanja iz područja klimatskih promjena, a ovaj nastavni materijal je mali doprinos u tom smjeru. Nastavni materijal je nastao je korištenjem dijelova preglednog članka o klimi i klimatskim promjenama objavljenog u časopisu JAHS Racz, A. Međuutjecaj klimatskih promjena i turističke djelatnosti – narativni pregled, JAHS, 11 (6): 91-115 https://doi.org/10.24141/1/6/1/10, a koji je proširen dijelovima javno dostupnih dokumenata (zakoni, strategije, rezolucije, smjernice) koji reguliraju i definiraju široko područje klimatskih promjena, prvenstveno vrlo ekstenzivno koristeći dijelove Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19), Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske (dostupno na https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/klima/strategije-planovi-i-programi-1915/strategija-niskougljicnog-razvoja-hrvatske/1930 te Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (NN 46/20) dostupne na https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html, te Pojmovnika preuzetog iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama dopunjenim pojmovima iz Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19) dostupnog na https://www.zakon.hr/z/2435/Zakon-o-klimatskim-promjenama-i-za%C5%A1titi-ozonskog-sloja i proširenog temeljnim pojmovima iz relevantnih zakonskih akata. U izradi udžbenika korišteni su i drugi dokumenti kao što su Pariški sporazum (Paris Agreement), Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa (Sendai Framework for Disaster Risk Reduction), Agenda održivog razvoja UN-a (Sustainable Development Agenda), inicijativa EU poput Misije za klimatski otpornu Europu (Mission for a Climate resilient Europe) i Europska agenda za održivo financiranje koja se planira donijeti u drugom kvartalu 2021. godine (Sustainable finance agenda), te Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013. godine (2013 EU Strategy on adaptation to climate change). Studente se upućuje upućuje na proširenje znanja čitanjem integralnih i originalnih dokumenata kojima mogu pristupiti putem aktivnih linkova. Konačno, pregled korištene literature može biti polazna osnova za dublje studiranje teme klime i klimatskih promjena, iako priloženi pregled literature nije niti sveobuhvatan, niti potpun kao ni konačan već tek poticaj za daljnje studiranje onih koji o ovoj temi žele znati više. To je odgovornost svih nas koji smo "imali sreću što smo se rodili u vremenu i mjestu gdje su nam svi govorili da sanjamo velike stvari i da možemo postati što god poželimo. Možemo živjeti gdje god poželimo. Ljudi poput nas imali su što im treba i više. Imali smo stvari o kojima su naše bake i djedovi mogli samo sanjati. Imali smo sve što smo mogli poželjeti, a sada možda nećemo imati ništa. Sada vjerojatno više nemamo ni budućnost (Greta Thurnberg)". Ukoliko svojim djelima ne pokažemo da želimo i možemo „biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu“ (M. Ghandi).