Globalizacija i tehnološki napredak omogućile su razvoj turističke djelatnosti koja danas uključuje širu javnost i razvija se u različitim smjerovima sukladno zahtjevima vrlo dinamičnog i heterogenog tržišta. Turistička kretanja započinju unutarnjom potrebom i motivacijom pojedinca, a u suvremenom svijetu postaju imperativ i pokazatelj kvalitete života. Motiviranost za kulturnim turizmom proizlazi iz želje za osobnom nadogradnjom, novim kulturnim doživljajima te edukacijom, a korištenje slobodnog vremena participirajući i konzumirajući kulturu javlja se kod sve većeg broja ljudi. Kulturni turizam jedan je od specifičnih oblika turizma koji objedinjuje raznoliku ponudu čija polazišna točka kreće od uživanja i konzumiranja kulturnih dobara. Prema tome, kultura i kulturna baština često su glavni aduti turističke ponude nekih od najatraktivnijih i najposjećenijih europskih destinacija. Za pozicioniranje i promociju turističke destinacije na međunarodnom tržištu kultura i kulturno-povijesna nasljeđa lokalnog stanovništva imaju značajnu ulogu. Posljednjih godina u razvoju kulturnog turizma intenzivnije sudjeluju tematske kulturne rute kao originalni i diferencirani kulturno turistički proizvodi koji suvremenom turistu mogu pružiti autentičan doživljaj kroz interpretaciju baštine. Hrvatska je prepoznata kao vrlo atraktivna turistička destinacija koja obiluje prirodnim i kulturnim resursima, a neke destinacije poput grada Zagreba nalaze se na popisu zaustavnih točaka Kulturnih ruta Vijeća Europe. Utjecaj tematskih kulturnih ruta na razvoj turističke ponude u destinaciji jedan je od elemenata razvoja održivog kulturnog turizma i njegovih oblika stoga se u ovom radu detaljnije opisuju i istražuju njihovi učinci.