U ovom radu, analzirat će se prednosti i nedostatke uvođenja eura kao glavne valute u Republici Hrvatskoj te razmotriti moguće vremenske okvire za takvu tranziciju. Proučit će se promjene koje su bile potrebne kako bi Hrvatska mogla pristupiti Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i koje su se promjene desile nakon uvođenja eura. Osim što će se analizirati podaci koji su relevantni za Republiku Hrvatsku, istraživat će se i iskustva zemalja Nove Europe koje su već uvele euro, kao i onih koje se tek pripremaju za taj proces. Republika Hrvatska je već ostvarila značajan napredak pridruživanjem Europskoj uniji 2013. godine, što je doprinijelo ekonomskom razvoju i rastu zemlje. Sljedeći značajan korak je bio uvođenja eura kao službene valute. Svaka zemlja članica Europske unije može odlučiti kada će pokrenuti proces uvođenja eura, osiguravajući pritom da su ispunjeni uvjeti koji neće imati negativne posljedice za gospodarstvo. Svaka značajna promjena u društvu obično izaziva podjele među građanima - između onih koji podržavaju promjene i onih koji se protive. Stoga, u ovom istraživanju posebno će se analizirati da li proces uvođenja eura ima više pozitivnih ili negativnih aspekata te koju politiku bi Hrvatska trebala provoditi kako bi potaknula ekonomski rast. Kraj ovog rada će se usmjeriti na analizu kako je uvođenje eura utjecalo na kretanje potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj.