Mobbing ili bullying proučava se u području poslovanja i upravljanja, organizacijskih studija, sociologije, psihologije, rješavanja sukoba, prava, sestrinstva, medicine, traumatologije i zdravog odnosa na radu. S obzirom na brojnu literaturu i dugogodišnja istraživanja na temu mobinga, još uvijek nije definirana konačna definicija istog problema. Postoji više vrsta mobinga s obzirom na hijerarhijske položaje u poduzeću. Mober je najčešće nadležna osoba koja diskriminira osobe na nižem položaju zbog nedefiniranih motiva s ciljem eliminiranja te osobe. Zbog položaja moći lako pronalazi žrtvu te raznoraznim metodama zlostavljanja nanosi nepravdu, deprofesionalizira i umanjuje sposobnosti određenih radnika. Žrtve mobinga često su izložene ponižavajućim postupcima ili komentarima od strane mobera. To može uključivati javno kritiziranje, omalovažavanje njihovog rada ili sposobnosti, ili ruganje. Psihopati i sociopati razaraju organizacijsku kulturu poduzeća svojim ponašanjem i nemoralnim postupcima, stoga veliku ulogu imaju menadžeri ljudskih potencijala koji bi trebali prepoznati nepravilnosti i poduzeti određene mjere. Diskriminirati znači odvajati ljude po vjerskim, rasnim, nacionalnim osnovama, a moberi se često služe takvom vrstom diskriminacije. Osobe koje doživljavaju mobing često su inteligentne i kreativne osobe te posjeduju odlike koje moberima smetaju te zbog tih razloga dolazi do ljubomore takve osobe postaju žrtve mobera. Simptomi stresa na poslu mogu biti fiziološki, psihološki i bihevioralni. Ponekad je teško izmjeriti razinu stresa zbog toga jer je stres subjektivan osjećaj te ga svatko drugačije doživljava. Kronični stres također može utjecati na zdravlje ometajući zdravo ponašanje, poput vježbanja, uravnotežene prehrane i sna. Dugotrajno izlaganje mobingu može dovesti do depresije, koja se može manifestirati kroz osjećaje tuge, bespomoćnosti, gubitka interesa za aktivnosti koje su prije bile ugodne i suicidalne misli.