Venecija je grad u kojem je jedan veliki dio svjetske kulture nastao i na temelju čije se ostavštine temelji mnogobrojno kulturna, povijesna i umjetnička učenja temelje. Kulturni i umjetnički izgled i život Venecija bilježi već u 8./9. st s razvojem Mletačke civilizacije. Zahvaljujući svojoj prosperitetnoj trgovini, prostranom kolonijalnom carstvu i mudrom uređenju, Venecija se početkom 15. st uspela do izuzetno visoke razine razvoja. U 13. st Venecija je zbog svoje ljepote dočekivala prve posjetitelje.U gradu poznatom po zabavi, raskoši, opuštenosti, veličanstvenosti, ljepoti i umjetnosti, svako im je razdoblje ispunjeno razonodom. Oduvijek, pa i sada najveću živost u grad unosi karneval. Od svetog Stjepana do početka korizme Venecija je mjesto općeg veselja. Iako su prva spominjanja karnevala bila u 11. stoljeću, za Venecijanski se vjeruje da je počeo kasnije, u 12. ili 13. stoljeću. Tijekom više tjedana ne izlazi se bez maski i kostima, svake večeri stanovništvo se okuplja po trgovima da doživi povorke maškara ili da se smije šalama mnogih performera, a tijekom dana i noći uživa se u fešti, gozbi i pretjerivanju. Teme karnevala inspirirane su umjetnošću i tradicijom, i obogaćene sastojcima tradicionalnih venecijanskih majstora i svojih drevnih tehnika proizvodnje kulturnih proizvoda Venecije. Upravo taj slobodni duh privlači brojne strance; oko 3 milijuna posjetitelja dolazi u Veneciju svake godine za karneval. Venecijanski karneval danas se većinom predstavlja turistima. Negativne strane koje Karneval i druge manifestacije, ali zapravo ponajviše loše upravljanje turizmom, prostorom i gospodarstvom donose su povlačenje lokalnog stanovništva iz grada, buka, zagađenost tla i mora, erozija tla, uništenje ulica i trgova, neodrživa nosivost kapaciteta, skupoća stanovanja i življenja i nedostatak posla u neturističkom sektoru. Unatoč svemu. dimenziju karnevala koju grad predstavlja jedna je od najprepoznatljivijih svjetskih kulturnih događaja.