Abstract | Pandemija Covida-19 veliki je javnozdravstveni problem u svijetu, a isto tako i u Hrvatskoj.
Pandemija je utjecala na mnoge aspekte ljudskoga života, a njezine posljedice zasigurno će još
dugo biti predmetom brojnih istraživanja. Novonastala situacija zahtijevala je brzu prilagodbu
svih zdravstvenih struka pa tako i primaljstva. Promjene u načinu rada, produljene smjena, strah
od nepoznatog i zaraze te stalna zabrinutost postali su neki od čimbenika rizika za moguće
narušavanje mentalnoga zdravlja.
Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati različite aspekte zabrinutosti koji su za vrijeme pandemije
bili prisutni kod primalja, razinu depresije primalja ovisno o njihovu radnom stažu, razinu
anksioznosti kod primalja koje su preboljele Covid-19 te različite mogućnosti i oblike psihološke
pomoći primaljama na radnom mjestu.
Istraživanje je obuhvatilo ukupno 240 primalja. Razlike u kategorijskim varijablama testirane su
Hi-kvadrat testom, a normalnost raspodjele varijabli Shapiro-Wilkovim testom.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da se najveća zabrinutost kod primalja odnosi na mogućnost
da bi članovima svoje obitelji, posebno starijima, mogle prenijeti bolest Covid-19. Kod ispitanika
s iskazanom povećanom razinom stresa kao posljedica registriraju se veće zdravstvene poteškoće
i veća zabrinutost za osobno funkcioniranje na radnom mjestu. Prema vrijednostima
samoprocjene kod ispitanika s izraženim simptomima jako izraženu ili izraženu depresiju ima
njih 24%, jako izraženu ili izraženu anksioznost njih 34,6%, a izražen stres ima 21,3% ispitanika.
Primalje koje su preboljele bolest Covid-19 iskazuju umjerenu anksioznost, a primalje s više od
20 godina staža imaju znatnije izraženu depresiju od primalja s manje godina staža. Psihološka
pomoć na radnom mjestu bila je dostupna za 22,9% ispitanika, a 0,4% je koristilo psihološku
pomoć. |
Abstract (english) | The Covid-19 pandemic is a major public health problem both in the world and in Croatia. The
pandemic has affected many aspects of our lives and its consequences will surely be the subject
of many future researches. The new situation required a rapid adjustment of all health professions
including midwives. Changes in work patterns, prolonged shifts, fear of the unknown and
infection and constant anxiety are some of the risk factors for mental health disorders.
The aim of this study was to examine aspects of anxiety present by midwives during a pandemic,
the level of depression depending on work experience, the level of anxiety by midwives who
recovered of Covid-19 and the possibilities of psychological help offered in the workplace.
The study included a total of 240 midwives. Differences in categorical variables were tested by
the Hi-square test and the normality of the distribution of variables by the Shapiro-Wilk test.
The results of the study indicate that the biggest concern among midwives relates to the
possibility that they could could transmit Covid-19 disease to family members and especially the
elderly. As a result, higher difficulties and concerns about one's own functioning in the workplace
are registered in respondents with an increased level of stress. According to the values of selfassessment,
24% of respondents with pronounced symptoms have strong or pronounced
depression, 34.6% have strong or pronounced anxiety, and 21.3% have pronounced stress.
Midwives who have recovered of Covid-19 disease show moderate anxiety while midwives with
more than 20 years of experience have more pronounced depression than midwives with less
years of experience. Psychological help in the workplace was available to 22.9% of respondents,
and 0.4% used it. |