Abstract | Sideropenična anemija (SA) je najčešća anemija u djece i predstavlja javnozdravstveni problem. Većina djece sa SA se uspješno liječi peroralnim preparatima željeza. Parenteralna terapija željezom je vrlo rijetko indicirana, i to u slučajevima izostanka odgovora na peroralnu terapiju radi neuzimanja ili nepodnošenja željeza ili loše intestinalne apsorpcije.
Cilj rada je analizirati institucionalna iskustva u liječenju SA parenteralnim pripravcima željeza. Ispitivanje je obuhvatilo 61 pacijenta sa SA liječene parenteralnim željezom na Zavodu za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. godine.
Prosječna dob ispitanika je iznosila 7,2 (± 6,7) godina, s največom učestalošću u djece do 3 godine starosti. Zastupljenost SA je podjednaka u oba spola. U male djece je najčešći uzrok SA nedovoljan unos željeza hranom, a u dobi adolescencije menoragija. Četrdeset (65,6%) ispitanika je prije parenteralne terapije primao peroralne pripravke željeza, od kojih su 34 ispitanika imala patološki test apsorpcije željeza.
Prosječna vrijednost hemoglobina prije terapije parenteralnim željezom je iznosila 80,3 (± 16,7) g/L, a prosječna vrijednost serumskog feritina 9,0 (± 2,1) μg/L. Najčešća indikacija za parenteralnu primjenu željeza je neadekvatan odgovor na peroralno željezo, slijede nesuradljivost roditelja ili pacijenta i nepodnošenje peroralnog preparata željeza.
Ukupno je primijenjeno 296 infuzija željeza: željezov hidroksi-saharat (82,1%), željezova karboksimaltoza (15,5%) i željezov glukonat (2,4%). Parenteralno željezo je vrlo učinkovito u liječenju SA u djece i adolescenata, sa srednjim porastom hemoglobina od 39,1 (±19,2) g/L dva mjeseca nakon provedene terapije. Neželjene reakcije su izuzetno rijetke i blage (1%). Zbog mogućih težih nuspojava opravdana je primjena parenteralnog željeza u bolničkim uvjetima. |
Abstract (english) | Iron deficiency anemia (IDA) is the most common anemia in children. Majority of children with IDA are successfuly treated with oral iron preparations. Parenteral iron therapy is rarely indicated, as in cases of non-responsivness or intolerance to oral iron and malabsorption.
The aim of this study is to investigate institutional experiences in the treatment of SA with parenteral iron preparations. The study included 61 children with IDA, treated at the Division of Hematology, Oncology and Clinical Genetics of the Department of Pediatrics Clinical Hospital Centre Rijeka, in the period from 1 January 2014 to 31 December 2018.
The mean age was 11 7,2 (± 6,7) years, with the highest incidence in children less than 3 years. The sex distribution was equal. The most common cause of IDA in small children was poor dietary iron intake, and menorrhagia in adolescence. Forty (65,6%) of patients received oral iron preparations prior to parenteral iron therapy, of whom 34 had abnormal iron absorption test.
The mean hemoglobin value prior to parenteral iron was 80,3 (± 16,7) g/L, and the mean ferritin value was 9,0 (± 2,1) μg/L. The most common indications for the use of parenteral iron included inadequate response to oral iron, followed by poor adherence of parents or patients, and intolerance to oral iron.
A total of 296 iron infusions were administered: iron sucrose (82,1%), ferric carboxymaltose (15,5%), and ferric gluconate (2,4%). Parenteral iron was effective means to treat IDA in children and adolescents with the mean hemoglobin rise of 39,1 (±19,2) g/L two months after the end of the treatment. Adverse events were very rare and mild (1%). Due to the possible serious acute reactions, parenteral iron administration in a short-stay hospital setting is recommended. |