Sideropenična anemija rasprostranjena je diljem svijeta, no češća je u nerazvijenim zemljama. U trenu začeća mnoge žene nemaju dovoljne zalihe željeza koje bi zadovoljile povećane zahtjeve trudnoće, koje se procjenjuju na 900 mg, ili 15 mg na dan. Definira se kao vrijednost hemoglobina <110 g/L u prvom i trećem tromjesečju, te <105g/L u drugom tromjesečju. Najpouzdaniji dijagnostički test je serumski feritin, čije vrijednosti za postavljanje dijagnoze moraju biti <30 μg/L. Sideropenična anemija često se povezuje s nedovoljnim unosom željeza prehranom, ali često postoji sekundarni uzrok ili povezanost. Povećana konzumacija prehrane bogate željezom obično je nedovoljna kako bi se zadovoljili povećani zahtjevi trudnoće, međutim redovito uzimanje oralnih pripravaka željeza može zadovoljiti potrebe majke i izbjeći povezane neonatalne komplikacije. Neliječena sideropenična anemija povećava rizik od brojnih komplikacija za majku i fetus, uključujući prijevremeni porod, intrauterino zaostajanje u rastu, perinatalni mortalitet i mortalitet majke. Oralni pripravci željeza u niskim dozama, počevši od rane trudnoće mogu značajno smanjiti moguće komplikacije. Intravenozna primjena željeza najbolja je opcija u liječenju kasno otkrivene sideropenične anemije, teške anemije ili u žena koje ne toleriraju peroralno željezo. Samo u iznimnim situacijama potrebna je transfuzijska nadoknada krvi.U liječenju blage postpartalne anemije koristi se peroralna terapija željezom, a za umjereno tešku ili tešku primjenjuju se intravenski pripravci željeza.