Istraživanja pokazuju da ω-3 masne kiseline iz ribljih i biljnih izvora imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Cilj ovog rada je bio procijeniti unos ω-3 masnih kiselina stanovnika otoka Lošinja i povezati ga s antropometrijskim i biokemijskim podacima kako bi se dobio nutritivni status stanovnika otoka Lošinja. U ovom presječnom istraživanju sudjelovalo je 67 ljudi u dobi od 18 – 65 g s područja otoka Lošinja. Prema dobivenim rezultatima većina Lošinjana ima zdrav raspon ITM (19 kg/m2 - 25 kg/m2), zdravi udio potkožne masnoće (za muškarce, ovisno o dobi: 15 % - 25 % te za žene, ovisno o dobi: 27 % - 35 %) i normalan opseg struka (za žene < 80 cm i za muškarce < 94 cm). Što se tiče lipidnog profila u krvi, rezultati su različiti: zastupljenost normalnog LDL-a (< 3 mmol/L) i povećanog LDL-a (>3 mmol/L) je podjednak. Iz rezultata je uočeno da malo više od polovine ispitanika ima povećani ukupni kolesterol (> 5 mmol/L) i da velika većina Lošinjana ima normalan raspon HDL-a (> 1 mmol/L). Lošinjani jedu prosječno ribe i morskih plodova kao i ostatak Hrvatske (više od 9 kg po glavi stanovnika); češće se jede riba nego morski plodovi, premda su lignje najkonzumiranija vrsta. Od biljnih izvora ɷ-3 masnih kiselina najčešće se konzumiraju orasi. Lošinjani prosječno konzumiraju ω-3 masne kiseline iz ribljih izvora (EPA + DHA) 135 mg/dan i iz biljnih izvora (ALA) 1,291 g/dan što je manje od preporuka, ali unutar Europskog prosjeka. Premda se nije pokazala značajna povezanost između unosa ribljeg izvora ɷ-3 masnih kiselina i antropometrijskih i biokemijskih podataka, pokazala se statistički značajna povezanost između: ALA iz chia sjemenki i ITM (r = -0,25, p<0,05), ALA iz lanenog ulja i udjela potkožne masnoće (r = -0,26, p<0,05) te ALA (ukupno) i HDL-a (r = 0,55, p<0,01).