Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance. Oborine predstavljaju ulaznu veliĉinu, a otjecanje izlaznu, dok njihova razlika prestavlja promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu. Koliĉine (visine) oborina mjere se kišomjerom. Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu, postoje razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine, metoda izohijeta, metoda Thiessenovih poligona i dr. Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata. Protok se moţe odrediti volumenskom metodom, na temelju brzina vode, pomoću razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera, a sluţi za odreĊivanje hidrograma. Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije, za vrijeme i poslije kiše. Za odreĊivanje koliĉine oborina, od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu korištena je Krepsova metoda. Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg protoka na odreĊenom slivu, no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina. Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin. Ulazni podaci za Krepsovu formulu preuzeti su od DHMZ-a, a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin (oborina, temperatura zraka) i hidrološkoj postaji „Vidovićev Mlin“ (protok). Rezultati dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti. Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni, ali postoji i mogućnost zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti, a za što su potrebna velika financijska sredstva, mnogo terenskog rada, obrade velikog broja podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka.