U ovom radu promatrani su seizmički utjecaji miniranja u kamenolomu Loskunja-Vojnić na okolne stambene objekte te pomoću proizvodnih miniranja određena je optimalna količina punjenja minskih bušotina. U današnje vrijeme sve se više pozornosti i pažnje pridaje na utjecaj miniranja na okoliš. Kako bi se provela i osigurala zaštita od seizmičkog djelovanja, punjenje minskih bušotina mora se izvoditi prema projektiranim veličinama, i po potrebi izvoditi kontrolna mjerenja brzina oscilacija tla na potencijalno ugroženim mjestima. U prvom poglavlju ovog rada ukratko je definirana lokacija kamenoloma i ugožene lokacije na kojima su se mjerile brzine oscilacija tla tijekom proizvodnog miniranja, pomoću prijenosnog seizmografa. Nakon toga su u općem dijelu definirani; zemljopisni položaj kamenoloma Loskunja-Vojnić, opis ležišta, geološke značajke ležišta, hidrogeološke značajke ležišta i inženjersko geološke značajke. U trećem poglavlju navedene su geometrijske veličine projektiranog etažnog sistema kao što su visina radne etaže, širina berme, nagib radnih etaža, te nagib završnih kosina, zatim utjecaj detonacije eksploziva u neposrednom okruženju minskog polja, način otkopavanja, geometrija bušenja, te konstrukcija minske bušotine. Nakon toga definirane su norme, a posebna pažnja posvećena je DIN standardu i dijagramima za preliminarno utvrđivanje dopuštenih količina eksploziva po stupnju paljenja. U četvrtom poglavlju obrađena je relativna seizmička osjetljivost, te način na koji je definirana. Peto poglavlje bavi se prvim proizvodnim minskim poljem, njegovim geometrijskim i minsko-tehničkim značajkama. Rezultati i analiza prvog proizvodnog miniranja interpretirani su u šestom i sedmom poglavlju s pripadajućim dijagramima, dok su u osmom poglavlju definirane mjere sigurnosti i zaštite.