Općenita podjela hidrotermalnih ležišta je podjela prema temperaturi i kapacitetu ležišta. Kapacitet i temperatura su osnovni preduvjeti za iskorištavanje ležišta. Temperatura ležišta ovisi o toplinskim svojstvima stijena i tla. Ovisno o temperaturi ležište se može koristiti za proizvodnju električne energije i/ili u izravnoj uporabi. S obzirom na geotermalni potencijal Hrvatska se može podijeliti na dva geološka područja. Panonski dio ima relativno veliki geotermalni potencijal koji je otkriven tijekom istraživanja nafte i plina. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske taj potencijal se koristi u balneološke i turističke svrhe, a u Zagrebu i Bizovcu se koristi toplinska energija. Na nekoliko lokacija (Lunjkovec-Kutnjak, Velika Ciglena) hidrotermalna ležišta su povoljna za proizvodnju električne i toplinske energije. U Velikoj Cigleni kraj Bjelovara geotermalna elektrana je u procesu izgradnje. Da bi se pristupilo izgradnji takvog postrojenja potrebno je izraditi ekonomsko financijsku analizu i odabrati tehničko-tehnološku varijantu iskorištavanja što zajedno čini poslovni plan. Utjecaj na okoliš je najčešće lokalnog karaktera, a očituje se kroz pojavu slijeganja terena, emisijom topline i buke te emisijom otpadnih voda i plinova čiji intenzitet djelovanja ovisi o geološko-strukturnim i hidrogeološkim značajkama ležišta, fizičko-kemijskim obilježjima fluida u ležištu te tehničko-tehnološkim karakteristikama postrojenja. S obzirom na ostala postrojenja koja proizvode električnu energiju utjecaj geotermalnog postrojenja na okoliš je gotovo zanemariv.