Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) za sobom povlači nastanak značajnih količina mulja u postupcima obrade otpadnih voda. Mulj koji se generira na UPOV- ima nastaje kao sporedni proizvod akumulacije krute tvari tijekom fizikalnih (taloženje), bioloških (mikrobiološka aktivnost) i kemijskih procesa (koagulacija, flokulacija). Mulj je složenog sastava i predstavlja mješavinu organskih i anorganskih tvari raspršenih u vodi, a može sadržavati i patogene mikroorganizme, parazite, viruse te rojne potencijalno toksične elemente i spojeve (teške metale i dr.) Ovako nastali mulj potrebno je adekvatno obraditi na samom UPOV – u i zbrinuti u okoliš u skladu sa zakonskom regulativom. U ovome radu proučavani su uređaji različitih karakteristika, a samim time su i rezultati analiza bili različiti. Primjetilo se kako mulj s UPOV-a Slavonski Brod ima veće vrijednosti ukupnog organskog ugljika i dušika u odnosu na druge UPOV-e, dok je najveći udio ukupnog fosfora u mulju s UPOV-a Velika Gorica. Nadalje, UPOV-i Zagreb i Slavonski Brod imaju znatne količne vode u svom sastavu na što ukazuju rezultati udjela suhe tvari u mulju. Razliĉitost kvalitete mulja uslijed primjene različite tehnologije pročišćavanja otpadne vode najviše se očituje kod vrijednosti pH, pri čemu je mulj s UPOV-a Zagreb lužnat uslijed primjene tehnologije stabilizacije mulja vapnom. Unatoč različitostima u promatranim vrijednostima parametara, obrađeni muljevi sa sva tri uređaja mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe, jer su vrijednosti teških metala, ali i postotak suhe tvari i pH dobivenih laboratorijskim analizama znatno manje od dopuštenih graničnih vrijednosti.