Ovojnica zgrade je element kojim se unutarnji prostor zgrade odvaja od vanjskog. Djeluje kao filtar kojim se poželjni utjecaji iz vanjskog okoliša propuštaju u unutrašnjost, a nepovoljne odbija ili mijenja. Razlikujemo nadzemni i podzemni dio ovojnice, a sustave dijelimo na sustave podova na tlu, sustave vanjskih podzemnih zidova, sustave vanjskih nadzemnih zidova, uključujući prozore i vrata te krovne sustave. U ovom radu, zbog mogućeg velikog obujma, zadržat ćemo se na vanjskim zidovima i njihovim mogućnostima oblaganja. Osnovna podjela zidova prema načinu gradnje je na homogene i heterogene zidove. Zbog rijetkih materijala koji su u mogućnosti osigurati sva osnovna svojstva građevine, kao što su opeka i drvo, suvremeni načini gradnje se baziraju primarno na heterogenom sastavu zida kako bi koristili materijale specifičnih svojstava, kako bi se u manjoj debljini sloja osigurale točno određene karakteristike zida. U homogene zidove ubrajamo monolitne, montažne i polumontažne zidove, dok u heterogene spadaju zidovi koji se sastoje od materijala sa kojim se zida i od materijala koji služi za spajanje. Razvoj tehnologije, različiti načini obrade materijala te mogućnosti produživanja vijeka trajanja materijala, rezultirali su različitim vrstama obloga zidova. Glavna podjela obloga zidova je na kontaktne i ventilirane. U ovom radu zadržali smo se na kontaktnim oblogama koje koriste termo žbuku, toplinski ETICS sustav te obloge od kamena i opeke te na ventiliranim oblogama od drva, opeke, kamena i stakla i sve popularnijih zelenih pročelja te ETFE folija. Toplinski sustav ETICS te kontaktne obloge od kamena i opeke, za razliku od termo žbuke, kao izolacijski materijal koriste polistiren, mineralnu vunu ili bilo koji drugi izolacijski materijal. Zajednički element ETICS toplinskog sustava i termo žbuke je završni sloj. Taj sloj najčešće čine razne žbuke. Žbuke koje su obrađene u ovom radu su mineralna, silikatna, akrilatna te silikonska žbuka. Kao i svaki materijal pa tako i žbuke, imaju svoje prednosti i nedostatke, koje su detaljnije obrađene u nastavku. Također uz žbuke se koriste i premazi, koji služe kao dekorativni završni sloj za prekrivanje. Kontaktna obloga opekom ili kamenom se također izvodi na način da se izolacijski materijal postavlja direktno na zid te se oblaže odabranim materijalom, a to su u ovom slučaju opeka i kamen. Neke od najčešće korištenih vrsta kamena jesu mramor, vapnenac i granit, dok se od opeka koriste keramička opeka, opeka od klinkera i silikatna opeka. Za razliku od navedenih kontaktnih obloga, ventilirane obloge se postavljaju tako da propuštaju strujanje zraka. Prije samog postavljanja završne obloge potrebno je građevinu osigurati od mogućih nepovoljnih utjecaja okoline. To se postiže dobrom toplinskom izolacijom i parnim branama, zatim isključivanje mogućnosti prodiranja vlage u kuću. U ventilirane obloge ubrajamo obloge od drva, obloge od kamena i opeke. Jedan od suvremenih načina obloge drvom jesu blok kuće. Blok kuća se može opisati kao ploča za oblaganje koja izgleda kao drvena kuća. Još jedan način oblaganja zidova, koji je u zadnje vrijeme sve popularniji je obloga staklom. Vrste obloga od stakla sa kojima se najčešće susrećemo su kontinuirane obloge, element obloga, strukturalne obloge, Spider i dvostruka staklena obloga. Cilj staklenih fasada je pronaći ravnotežu između sunčeve topline koja se zadržava i one koja se reflektira.. Kao zamjena za staklo sve više se upotrebljavaju ETFE folije koje su lakše te fleksibilnije od stakla. Najčešće se koristi u sportskim prostorima ili za prostore čija je namjena kratkoročna, zbog jednostavnosti montiranja. Negativna strana ETFE folija je da nije prirodni materijal te je potrebno dugo vremena kako bi se razgradilo što je jedan od najvećih problema današnjice. Sa druge strane zbog svojih ekoloških karakteristika, zelena pročelja danas sve više pronalaze primjenu u arhitektonskoj praksi. Bitno je napomenuti da zelena pročelja nisu biljke koje nekontrolirano rastu te oštećuju konstrukciju, nego je to planirano uzgojena vegetacija koja je odvojena od konstruktivnog dijela građevine. Zelena pročelja doprinose proizvodnji kisika te smanjuju količinu ugljikovog dioksida. Rješavanje odvodnje i navodnjavanja biljaka je najbitniji element kod izvedbe zelenih pročelja.