Prezentirana je potencijalna mogućnost primjene javno dostupnih baza podataka s ciljem procjene opasnosti plavljenja grada Splita za malu, srednju i veliku vjerojatnost pojavljivanja visokih razina mora. Proračun površine plavljenja proveden je u GIS sučelju, te je baziran na vremenskim nizovima reziduala modeliranih morskih razina u satnoj rezoluciji za razdoblje 1990.-2020. te digitalnom modelu visina (EU-DEM_25), sve iz COPERNICUS baze podataka. Razine mora za tri odabrane vjerojatnosti pojavljivanja na predmetnim lokacijama definirane su analizom ekstremnih vrijednosti nizova maksimalnih vrijednosti po segmentima (uz prilagodbu opće razdiobe ekstremnih vrijednosti) i niza premašaja praga (uz prilagodbu opće Pareto razdiobe). Za potrebe procjene greške rezultata dobivenih korištenjem javno dostupnih baza podataka, komparativno je proveden isti metodološki slijed proračuna, ali baziran na komercijalnim vremenskim nizovima mjerenih razinama mora sa mareografskih postaja, te na detaljnijem digitalnom modelu visina Državne geodetske uprave u rezoluciji 5 m (DGU-DEM_5). Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da razlika prognoziranih maksimalnih razina mora iznosi samo +3,43 cm (veće razine mora pri korištenju javnih podataka), dok su procijenjene poplavljene površine 8,7% manje u slučaju primjene javno dostupnih podataka. Shodno dobivenim rezultatima, zaključuje se da je glavni izvor odstupanja procijenjene površine plavljenja uzrokovan razlikom u modelima reljefa te u značajno manjoj mjeri razlikom u podacima o razinama mora iz COPERNICUS baze i izmjerenih mareografskih podataka.