Na kontaktu flišne stijenske mase i vapnenaca unutar područja središnje Istre i zaleđa Kvarnera, evidentirane su brojne pojave nestabilnosti kao značajan geohazard koji crpi postojeće resurse potrebne za sanaciju problema. Geohazardi nastaju zbog bilo kojeg geološkog događaja, procesa, aktivnosti ili stanja okoliša, a najveći utjecaj imaju u naseljenim područjima, zbog čega se porastom stanovništva povećava i opasnost od geohazarda. Oni uključuju potencijalne opasnosti kao što su potresi, klizišta, odroni, drugi pokreti masa, itd. Na pojavu geohazarda utječu i ljudi pa je u nekim slučajevima teško razlučiti je li riječ o antropogenom ili geohazardu. Geohazardi predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskim životima, imovini te prirodnom i izgrađenom okolišu. Tema ovog diplomskog rada bavi se razvojem integralnog pristupa upravljanja geohazardima na području kontakta fliša i krša. U radu je opisano područje istraživanja, klimatske značajke, geološka građa šireg područja, geotehničke značajke materijala, hidrogeološke te seizmičke značajke. Objašnjen je općeniti okvir za upravljanje rizikom, kao i svi elementi koji su bitni za razumijevanje istoga, na osnovu kojega će nadalje biti razvijen koncept integralnog pristupa upravljanja rizikom. Kroz rad je dan pregled recentnih nestabilnosti i njihovih posljedica, koje su zabilježene terenskim obilaskom, ili evidentirane u ranijim istraživanjima, a koje ujedno predstavljaju i motivaciju za razvojem cjelovitog sustava upravljanjem postojećim problemom. Razvijen je koncept integralnog pristupa upravljanja geohazardima, prikazani su rezultati istraživanja, a predloženi okvir mogao bi se kroz različite mehanizme integrirati u sadašnji način funkcioniranja i smanjenje posljedica za postojeće elemente rizika.