Rad daje pregled metoda za skrivanje informacija. Prva od metoda je kriptografija kojom se poruka želi učiniti nerazumljivom trećoj strani kroz njezino modificiranje. Opisana je opća razlika između kriptografije i steganografije, te steganografije i digitalnog vodenog žiga. Vodeni žig ima vrlo široku primjenu: provjera autentičnosti, zaštita autorskih prava, zaštita od kopiranja...Poglavlje o steganografiji uključuje nekoliko podpoglavlja. Nakon kratkog povijesnog pregleda, podpoglavlje Steganografski sustav obrađuje princip steganografije i njene elemente. Svaka digitalna metoda posjeduje niz svojstava od kojih su neka manje, a neka više bitna za njihovu usporedbu. Ta svojstva su: kapacitet, kvaliteta, robusnost, te kompleksnost. Slijede tipovi steganografije s kratkim objašnjenjem svakog pojedinog. Kao podpoglavlje tipovima steganografije navedene su digitalne steganografske tehnike. S obzirom da je za bolje razumijevanje usporedbe potrebno znati osnove različitih formata slike, isti su ukratko opisani. Kao osnovna dioba metoda, uzete su prostorna i frekvencijska domena. Jednostavni LSB, image downgrading i sortiranje paleta obrađuju se unutar prostorne domene, a DCT (unutar njega algoritmi bazirani na LSB supstituciji i F skupina algoritama), DWT i DFT unutar frekvencijske domene. Na samom kraju nalazi se kratka usporedba navedenih domena i metoda.