Zbog prepoznavanja infografike kao pojednostavljenog vizualnog prikaza složenih podataka, procesa ili događaja, počela se infografika masovno koristiti, kako na televiziji i u novinama, tako i u novim medijima. Svoje korijene, u obliku kakav je danas poznat, vuče još iz razdoblja sredine 18. i početka 19. stoljeća, a vrhunac, bar što se tiče 20. stoljeća, doživljava 1996. godine na Olimpijskim igrama u Atlanti. Komunikološka znanost razlikuje standardne statističke elemente od standardnih nestatističkih elemenata infografike, a osvrće se i na temeljne komunikacijske perspektive (primjenjive kod grafičkog dizajna i izrade infografike). U praksi postoje određene vizualne zakonitosti kojih se treba pridržavati kada se radi o infografikama. Najvažnije vizualne zakonitosti vezane za infografiku opisane su u poglavlju o Gestalt školi psihologije (odnose se na način percipiranja). Osim toga i devet načela kojima se treba voditi prilikom izrade infografike su esencijalna za izradu kvalitetne infografike, isto kao i odabir adekvatnog tipa prikaza podataka. Sve navedeno zaokruženo je opisom paralelnog procesa izrade iste infografike za različite tipove medija, nebitno jesu li statičkog ili dinamičkog karaktera.