U diplomskom radu se opisuju i analiziraju svi aspekti ratne fotografije i problematike snimanja u ratnim situacijama. U radu su detaljno analizirani svi aspekti ratne fotografije počevši od povijesti i njenog razvoja uz poseban osvrt na hrvatsku ratnu fotografiju. Ubrzo po izumu fotografskog aparata počela se razvijati i ratna fotografija tako se kao prvi ratni fotograf spominje Englez Roger Fenton već 1855.god. Razvojem moderne digitalne fotografije porastao je broj fotografa i broj snimljenih fotografija u ratnim situacijama. Ratna fotografija izdiže se svojom osjetljivošću iznad klasičnih umjetničkih ili novinarskih aspekata fotografije. Kako bi se dao što bolji uvid u osjetljivost same ratne fotografije te njenu moć kao informativnog alata analizirana je kroz razne vidove fotografije. U svrhu temeljitije analize aspekti ratne fotografije podijeljeni su na ratnu fotografiju kao novinsku fotografiju, angažiranu fotografiju (socijalni aspekt, propaganda), tehničku te medicinsku fotografiju. Opisan je i sam fotografski sustav, a istraživanjem se prikazalo koja je optimalna fotografska oprema potrebna za snimanje u ratnim situacijama da bi se olakšalo snimanje i omogućio brži rad te kako se, kao fotograf, što bolje pripremiti za odlazak u ratnu zonu. To je potrebno kako bi se, zbog iznimnog psihičkog i fizičkog opterećenja, fotograf mogao pripremiti za takvo iskustvo koje nerjetko završava pogubno za samog fotografa. Zaseban dio diplomskog rada čine autorske fotografije.