Prvo je međurazdoblje nastupilo raspadom političkog sustava Starog kraljevstva koje prekida sa mnogim tradicijama prethodnog razdoblja, poput centralističke vlasti, što utječe na društvo i arhitekturu tog razdoblja. Ta događanja utječu i na razdoblje koje slijedi nakon Prvog međurazdoblja, Srednje kraljevstvo. Ovaj rad daje opise pogrebne arhitekture vladara i elite dvaju navedenih razdoblja, pritom dajući i kratak povijesni kontekst te političke okolnosti u kojima nastaju te građevine. Kako će ovaj rad pokazati, pozicija, na kojoj se nalazi određena osoba, važan je faktor u tome kako će njezina grobnica izgledati. Osim toga, u grobnice će se uvoditi određene inovativnosti tek kada za to bude pogodan trenutak. Inovacije u pogrebnoj arhitekturi su rezultat razvojnog procesa i ne događaju se ni iz čega. Cilj je ovog rada prikazati upravo taj postepeni razvoj pogrebne arhitekture tijekom Prvog međurazdoblja i Srednjeg kraljevstva. Ne treba pritom zanemariti razdoblja koja su prethodila i koja su također imala veliki utjecaj na izgled ovih grobnica (što je najočitije kod usporedbe grobnica druge polovice XII. dinastije i njihovog uzora, Đoserovog pogrebnog kompleksa.) Kako bi se taj cilj ostvario, pri pisanju korišteni su radovi arheologa, poput Herberta Eustisa Winlocka, Dietera Arnolda ili Williama M. F. Petriea, koji su vršili istraživanja na objektima o kojima je riječ i time pružili detaljne opise i skice građevina, korištenih materijala, pronađenih predmeta i slikarija što je podloga za shvaćanje razloga zašto određena građevina ima baš takav izgled. U tu svrhu korištena je i moderna literatura, uglavnom stranih, povjesničara i egiptologa koji nude teorije i daju širu sliku te politički kontekst nastaloj građevini. Djela su antičkih pisaca korištena kako bi se pokazalo tadašnje shvaćanje Egipta, ali i kao povijesni izvor koji pruža važne informacije.