Prolazeći bogatu literaturu koja se bavi tematikom drevnog Egipta primjetljiva je opširnost navedene teme, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se istraživanja nastavljaju i danas uz primjenu bolje tehnologije. Jedan od prvih pokušaja stvaranja povijesnog konteksta, dok je arheologija još ovisila o manje tehnološko-naprednim metodama, neupitno je proučavanje Tekstova Piramida, raznih papirusa i reljefa, dešifrirajući hijeroglife i tumačeći slikovne prikaze. Znanstvenicima je u njihovom radu vrlo često nedostajao dodatni kontekst kasnije upotpunjen kroz mnoga arheološka istraživanja i medicinska istraživanja provedena na mumijama. Ipak, zbog nedostatka izvora, istraživači se stalno moraju oslanjati na vlastiti instinkt i pokušaj vlastite interpretacije. Razumno je tvrditi da umjetnine nisu dovoljne i same po sebi ne „pričaju“ dovoljno - uz njih je potrebno uzeti u obzir druge nalaze, poput prevođenja tekstova i drugih istraživačkih metoda. Iako se sljedeći rad temelji prvenstveno na proučavanju svakodnevnog života drevnih Egipćana na temelju umjetnina, bit će spomenuti i drugi dokazi koji su s vremenom potvrdili ili opovrgnuli pretpostavke o istima. Glavni razlog je činjenica da su staroegipatske umjetnosti imale vrlo specifičnu funkciju, često ritualnog karaktera te se autentičnost prikaza treba uzimati s oprezom. Većina ih proizlazi iz kraljevskih grobnica, pa iako mnoge uključuju prikaze svakodnevnih djelatnosti, imaju prvenstveno vezu sa štovanjem bogova i zagrobnog života. Rad će se također više temeljiti na opisu svakodnevnog života „običnih“ Egipćana, s obzirom da je njihova svakodnevnica oslobođena od dugotrajnih rituala i religijskih procesija. Drugim riječima, kraljevska obitelj je bila opterećena obvezama vladanja i štovanja bogova te je njihova svakodnevnica vjerojatno bila i puno strože podređena njihovoj ritualnoj ulozi. Za razumijevanje rada, važno je spomenuti da se on neće baviti pitanjem umjetničke vrijednosti nalaza iz današnje perspektive.