Abstract | Istraživanje utjecaja stupnja urbanizacije na strah od kriminala i koheziju zajednice važno je, ali do sada nedovoljno istraženo područje u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj. Ovaj rad donosi jedinstvenu analizu straha od kriminala i kohezije zajednice temeljem razlika u stupnju urbanizacije, odnosno broju stanovnika i indeksu razvijenosti sedam naselja Slavonije i Baranje (Slavonski Kobaš, Garčin, Kutjevo, Pakrac, Virovitica, Slavonski Brod i Osijek). Istraživanje je temeljeno na dvije nulte hipoteze koje negiraju postojanje razlika između sedam promatranih naselja u strahu od kriminala te u koheziji zajednice, a provedeno je na uzorku od 695 ispitanika, stanovnika sedam navedenih naselja. Rezultati ukazuju na to da postoji statistički značajna razlika u strahu od kriminala između Kutjeva i Slavonskog Kobaša te Kutjeva i Garčina, u kojima ispitanici iz Kutjeva izražavaju manji stupanj zabrinutosti da postanu žrtve nekog oblika kaznenog djela. Također korištenjem ANOVA-e i post hoc Dunnett's T3 testa, rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika u koheziji zajednice između Slavonskog Kobaša i Osijeka, Garčina i Kutjeva, Kutjeva i Osijeka, Pakraca i Osijeka te Osijeka i Slavonskog Broda. U svim usporedbama Osijek se ističe s značajno manjim stupnjem kohezije zajednice u odnosu na Slavonski Kobaš, Kutjevo, Pakrac i Slavonski Brod, dok se Kutjevo može izdvojiti sa statistički značajno većim stupnjem kohezije zajednice nego što je to slučaj u Garčinu i Osijeku. Promatrajući slučaj Osijeka možemo zaključiti kako stupanj urbanizacije značajno utječe na razinu kohezije zajednice. Veći broj stanovnika u nekom naselju i veći indeks razvijenosti istog dobar je prediktor manje razine kohezije u zajednici. No, za Kutjevo, koje se ističe s manjom razinom straha od kriminala i većom razinom kohezije zajednice, ne možemo pretpostaviti da je stupanj urbanizacije (broj stanovnika i indeks razvijenosti) utjecao na takav rezultat, čime ostaje otvoreno pitanje; Što se događa u Kutjevu da se stanovnici toga naselja osjećaju sigurnije i da imaju više povjerenja u ljude s kojima dijele susjedstvo, odnosno da imaju čvrstu koheziju u zajednici? Odgovor je moguće pronaći u kvaliteti implementacije modela policije u zajednici, no to zahtijeva buduće iscrpnije istraživanje. Istraživanje ovakvoga tipa ima značajne praktične implikacije za kreatore javnih politika u naseljima, jer ukazuje na potrebu većeg fokusa na koheziju zajednice kako bi se smanjio strah od kriminala te kako bi većom urbanizacijom kohezija zajednice u većim naseljima bila pribliţno jednaka onoj u manjim naseljima. |
Abstract (english) | Research on the impact of the degree of urbanization on the fear of victimization is very important but also not sufficiently analysed field in the world nor in the Republic of Croatia. This paper presents a unique analysis of the fear of victimization and community cohesion in seven communities in Slavonija and Baranja (Slavonski Kobaš, Garĉin, Kutjevo, Pakrac, Virovitica, Slavonski Brod i Osijek Slavonski Kobaš, Garĉin, Kutjevo, Pakrac, Virovitica, Slavonski Brod and Osijek), each with different degrees of urbanization, different population numbers and development index. The research is based on two zero hypotheses which deny the existence of differences between seven observed communities and is conducted on a sample of 695 participants, who are residents of the seven previously mentioned communities. Results indicate that there is a statistically significant difference in the fear of victimization present in Kutjevo and Slavonski Kobaš and Kutjevo and Garĉin. The residents of Kutjevo express a smaller degree of concern about becoming crime victims. Also, using the ANOVAe and the post hoc Dunnett's T3 test, results show that there is a statistically significant difference in community cohesion between Slavonski Kobaš and Osijek; Garĉin and Kutjevo; Kutjevo and Osijek; Pakrac and Osijek; and Osijek and Slavonski Brod. In all comparisons, Osijek stands out for its significantly smaller degree of community cohesion compared to Slavonski Kobaš, Kutjevo, Pakrac and Slavonski Brod, Kutjevo stands out due to a larger and statistically significant degree of cohesion compared to Garĉan and Osijek. Taking Osijek into account, this research concludes that the degree of urbanization significantly affects the cohesion degree. Larger population numbers and a larger development index are good predictors of a lower degree of community cohesion. However, in Kutjevo - which stands out for its lower degree of fear of victimization and the bigger degree of community cohesion - it cannot be concluded that the urbanization degree caused the same type of results. That raises the question: what makes people in Kutjevo feel so safe and have more trust in people with whom they share their neighbourhood? The answer can be found in the quality of the implementation of the community policing. This requires further, more detailed research. This type of research has significant practical implications for the creators of the public community politics because it shows that a bigger focus on the community cohesion is necessary to reduce the fear of victimization and to equalize the community cohesion in the bigger communities with the cohesion in the smaller communities by a bigger degree of urbanization. |