Kao što već sam naslov ovoga rada ukazuje, ovaj rad se bavi ratnim zbivanjima u zapadnoj Slavoniji od početka 1991. do potpisivanja Sarajevskog primirja 1992. nakon kojeg na prostore zahvaćene ratom dolaze mirovne snage UN-a. Budući da sam rodom iz Grubišnog Polja, na bavljenje ovom temom me je potakla osobna želja za detaljnijim upoznavanjem povijesti svoga rodnoga kraja. Stoga ću ovim radom nastojati prikazati ratna zbivanja u zapadnoj Slavoniji koristeći se dostupnom literaturom raznih autora u nastojanju da analiziram i opišem pojedine događaje koji su bili ključni za ishod rata na području zapadne Slavonije. Rad je podijeljen u nekoliko dijelova, prvi se bavi cjelokupnom situacijom u SFRJ, odnosno Hrvatskoj, uoči prvih oružanih sukoba, koja je također bila uvod u rat. Stoga će se nastojati prikazati namjere srbijanske strane da ostvare svoje ciljeve, ali i strategija, pa ujedno i način provođenja iste u djelo. Objasniti će se uloga medija, političkih stranaka i Srpske pravoslavne crkve pri radikalizaciji srpske populacije u Hrvatskoj koja je rezultirala pobunom protiv hrvatskih vlasti i ustavnog poretka Republike Hrvatske. Također će se nastojati prikazati demografska struktura zapadne Slavonije koja je možda bila i ključni faktor na intenzitet sukoba, ali i koji je također odredio teritorijalni izgled cjelokupnog bojišta. Nastojati će se kronološki raspodijeliti tijek događaja koji su prethodili otvorenoj agresiji na Republiku Hrvatsku, a uz to će se dobiti politička i društvena slika toga razdoblja na lokalnim razinama zapadne Slavonije. Poseban naglasak će biti stavljen na ulogu Srpske demokratske stranke u pobuni dijela Srba u Hrvatskoj, temeljito će se djelovanje te stranke u poticanju pobune i njena suradnja s JNA pri naoružavanju pobunjenika. Analizirati će se i uloga JNA u poticanju sukoba te njena pristranost prema srpskoj strani na čijoj strani će se u konačnici i uključiti u rat. Drugi dio se nadovezuje na prvi i bavi se otvorenim oružanih sukobom na području zapadne Slavonije, odnosno opisuje početak srpske pobune i početak ratnih djelovanja JNA. Uz to će se staviti naglasak na ulogu JNA i njenu suradnju sa srbijanskim vodstvom u pripremi agresije na Hrvatsku, pa onda i njenu ulogu tijekom same agresije. Treći dio se bavi organizacijom i provedbom hrvatskih oslobodilačkih operacija: „Otkos-10“, „Orkan-91“ i „Papuk-91“ te ujedno i konačnim rezultatima tih operacija. Nastojati će se dosljedno opisati provedba svake operacije zasebno kako bi se kreirala slika bojišta i prostora koji obuhvaća. Četvrtim dijelom rada će se završiti opisujući privremeno smirivanje ratnih djelovanja na prostoru zapadne Slavonije, odnosno dolazak mirovnih snaga UN-a i povlačenje postrojbi JNA iz Hrvatske