S prostora Republike Hrvatske često se iseljavalo. U razdoblju od pet stoljeća uslijedilo je nekoliko iseljeničkih valova, što zbog gospodarskih, što zbog ratnih prilika. Od 1971. do 1991. popularna zemlja za hrvatske iseljenike je Njemačka. Također, Njemačku slijede dvije prekooceanske zemlje, Australija i Kanada. Kao i na razini cijele Republike Hrvatske, s prostora istočne Hrvatske migrira se pretežno u Njemačku. U novije vrijeme, aktualna je migracija zbog boljih poslovnih prilika. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, uvelike je olakšan odlazak na rad u inozemstvo budući da više ne trebaju vize i radne dozvole. Najpopularnije zemlje hrvatske emigracije su Njemačka i Irska. Njemačka zbog blizine, poznanika i jakog gospodarstva. Irska je popularna zbog engleskog govornog područja i IT industrije koja iz godine u godinu uzima sve veći zamah. Državni ured za statistiku (DZS) posjeduje podatke o iseljenicima. Međutim, javlja se nesrazmjer između podataka DZS i, primjerice, podataka Ureda za socijalnu zaštitu Irske. Irska svoje useljenike evidentira pomoću PPSN-a te su podaci koje daje Ured podosta precizni budući da se bez njega ne može zaposliti. Od 2011. do 2017. DZS evidentira 5042 odseljenih iz Hrvatske u Irsku, dok prema PPSN-u Irska evidentira 17 285 useljenih Hrvata u Irsku. Slična situacija je s njemačkim Saveznim zavodom za statistiku (DESTATIS) koji u razdoblju od 2011. do 2017. evidentira 189 171 Hrvata u Njemačkoj, dok DZS daje podatke o 73 847 iseljenih osoba. Prirodno kretanje stanovništva istočne Hrvatske od 1967. do 2016. ne ulijeva optimizam budući da na prostoru cijele Republike Hrvatske, a pogotovo Slavonije i Baranje, zadnjih gotovo 25 godina nema pozitivne prirodne promjene. Analizom prikupljenih podataka na ukupno 62 uzorka iz anketnog istraživanja, ustanovljen je glavni razlog za odlazak u emigraciju. Financijska nestabilnost uzrokovana nedostatkom ili potplaćenosti posla natjerala je velik broj osoba, pretežito mladih, u Njemačku ili Irsku.