Glazba je jedan od najčudesnijih načina izražavanja ljudskog bića budući da uspijeva odmah prenijeti različite osjećaje koje drugi oblici umjetnosti možda ne mogu. Kao takva, složen je sustav zvukova, melodija i ritmova koje je čovjek otkrivao i razrađivao da bi dobio beskonačnost različitih mogućnosti. Glazba ima veliku važnost za čovjeka jer mu omogućuje izražavanje strahova, radosti i ostalih vrlo dubokih osjećaja. Omogućuje nam da kanaliziramo i izrazimo osjećaje, ali u isto vrijeme te osjećaje ublažava ili povećava, ovisno o slučaju. Procesom digitalizacije glazbe došlo je do evolucije glazbenih softvera, ali i samog pristupa glazbi, što je rezultiralo drastičnom promjenom u navikama njezinog slušanja, tj. produkcije, u odnosu na vrijeme popularnosti tradicionalnih medija. Pojavom digitalnih platformi za slušanje glazbe drastično se promijenio i način monetizacije glazbe; te se nanovo rasporedila podjela prihoda unutar glazbene industrije i svih njenih aktera. Internet i digitalne platforme slušateljima su omogućili brz, praktičan i neograničen pristup ogromnoj količini glazbenog sadržaja, što za sobom povlači nužnost prilagodbe svih procesa vezanih uz njegovu produkciju, ali i marketing, tj. način komunikacije umjetnika prema publici i povratnim informacijama od publike prema umjetnicima. Sve te promjene odrazile su se, i dalje se odražavaju na ekonomiju i društvo u cjelini. Naime, s pojavom interneta i digitalnih platformi, pokušao se riješiti problem piratstva u glazbenoj sferi, gdje se više ne bi ostavljalo prostora za neautorizirano korištenje glazbenog sadržaja. Upravo se ovim temama bavi istraživanje ovog diplomskog rada – anketnim istraživanjem provedenim na 132 ispitanika, ispitane su navike slušanja glazbe u Hrvatskoj te opća razina upoznatosti s digitalnim platformama isto kao i stavovi o piratskom djelovanju i mišljenju o tome koliko je moguće koncerte uživo zamijeniti onima online.