Suvremeno društvo sve više pažnje poklanja fizičkom izgledu i nametnutim standardima ljepote. U promoviranju i isticanju ideala ljepote osobitu ulogu imaju mediji kao najvažniji sociokulturni čimbenik. Fotografije žena u medijima postavljaju kriterije kako bi trebalo izgledati, pritom često nudeći i postavljajući teško ostvarive tjelesne ideale. Nastojanje da ih se postigne donosi niz opasnih posljedica, a jedna od njih su poremećaji hranjenja. Cilj ovog rada je istražiti kako mediji mogu utjecati na samopredodžbu o fizičkom izgledu te imaju li utjecaja u nastanku i razvoju poremećaja hranjenja. Analizom sadržaja 12 brojeva časopisa za mlade Teena i OK!-a uočeno je da prilozi često savjetuju mladim čitateljicama kako bi trebale izgledati, šminkati se i odijevati da budu privlačne i zadovoljne. Međutim, ti savjeti često nisu kriterij uspješnosti i zadovoljstva, kako se to želi prikazati u časopisima. Isto tako, analiza fotografija djevojaka uz tekstualne priloge pokazala je da djevojke gotovo uvijek izgledaju vitko, dotjerano, savršeno. Anketa provedena među učenicama prvih i četvrtih razreda dviju srednjih škola u Zagrebu potvrdila je da učenice čitaju časopise za mlade zbog savjeta o ljepoti koje im oni nude, a većina učenica smatra ih korisnima. Ipak, više je onih djevojaka koje se tih savjeta ne pridržavaju i koje misle da mediji pretjerano nameću ideale ljepote. Istraživanje je ukazalo da su učenice općenito zadovoljne svojim izgledom, no većina onih nezadovoljnih smatra da su previše debele, dok indeks njihove tjelesne mase to ne pokazuje. Učenice je potrebno medijski obrazovati kako bi mogle kritički proučavati medijske sadržaje.