Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u perfekcionizmu na uzorcima pravnika i psihologa koji su u radnom odnosu te saznati mogu li rezultati na perfekcionizmu predvidjeti psihološku dobrobit i zadovoljstvo raznim aspektima života poput emocija, uključenosti u svakodnevne aktivnosti, međuljudskih odnosa, smisla, postignuća, subjektivnog osjećaja zdravlja i usamljenosti. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 212 sudionika, odnosno 103 pravnika i 109 psihologa koji su ispunjavali Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma (MSP-F; Frost i sur., 1990) i upitnik PERMA Profiler kao mjeru psihološke i životne dobrobiti (Butler i Kern, 2016). Podaci su prikupljeni online putem, a poziv za sudjelovanjem upućen je osobno i putem društvenih mreža sa zamolbom za prosljeđivanjem drugim kolegama koji pripadaju ciljnoj populaciji. Rezultati su pokazali da nije pronađena razlika na ukupnom rezultatu perfekcionizma s obzirom na struku niti s obzirom na spol, osim na podljestvici organiziranost s obzirom na spol na način da su se žene pokazale organiziranijima. Također su provedene i dvije regresijske analize te je utvrđeno da model s ukupnim rezultatom perfekcionizma na cijelom uzorku objašnjava 10% ukupne varijance psihološke i životne dobrobiti, a model sa šest podljestvica perfekcionizma objašnjava 29% ukupne varijance psihološke i životne dobrobiti te su se kao značajni prediktori pokazale podljestvice organiziranost, osobni standardi, sumnja u vlastitu izvedbu te roditeljsko prigovaranje. Dobiveni nalazi očekivano upućuju na to da negativne facete perfekcionizma koreliraju s lošijom psihološkom dobrobiti te da bi se perfekcionizam trebao uzeti u obzir kod mjerenja psihološke dobrobiti. S obzirom na navedeno, sugeriraju se daljnja istraživanja perfekcionizma na srodnim strukama u RH kako bi se mogle osmisliti intervencije, preventivni programi i eventualne izmjene postojećeg obrazovnog sustava u cilju ispunjenijeg profesionalnog puta i života općenito. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u perfekcionizmu na uzorcima pravnika i psihologa koji su u radnom odnosu te saznati mogu li rezultati na perfekcionizmu predvidjeti psihološku dobrobit i zadovoljstvo raznim aspektima života poput emocija, uključenosti u svakodnevne aktivnosti, međuljudskih odnosa, smisla, postignuća, subjektivnog osjećaja zdravlja i usamljenosti. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 212 sudionika, odnosno 103 pravnika i 109 psihologa koji su ispunjavali Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma (MSP-F; Frost i sur., 1990) i upitnik PERMA Profiler kao mjeru psihološke i životne dobrobiti (Butler i Kern, 2016). Podaci su prikupljeni online putem, a poziv za sudjelovanjem upućen je osobno i putem društvenih mreža sa zamolbom za prosljeđivanjem drugim kolegama koji pripadaju ciljnoj populaciji. Rezultati su pokazali da nije pronađena razlika na ukupnom rezultatu perfekcionizma s obzirom na struku niti s obzirom na spol, osim na podljestvici organiziranost s obzirom na spol na način da su se žene pokazale organiziranijima. Također su provedene i dvije regresijske analize te je utvrđeno da model s ukupnim rezultatom perfekcionizma na cijelom uzorku objašnjava 10% ukupne varijance psihološke i životne dobrobiti, a model sa šest podljestvica perfekcionizma objašnjava 29% ukupne varijance psihološke i životne dobrobiti te su se kao značajni prediktori pokazale podljestvice organiziranost, osobni standardi, sumnja u vlastitu izvedbu te roditeljsko prigovaranje. Dobiveni nalazi očekivano upućuju na to da negativne facete perfekcionizma koreliraju s lošijom psihološkom dobrobiti te da bi se perfekcionizam trebao uzeti u obzir kod mjerenja psihološke dobrobiti. S obzirom na navedeno, sugeriraju se daljnja istraživanja perfekcionizma na srodnim strukama u RH kako bi se mogle osmisliti intervencije, preventivni programi i eventualne izmjene postojećeg obrazovnog sustava u cilju ispunjenijeg profesionalnog puta i života općenito.