U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje izučavanju činitelja povezanih s različitim poželjnim i nepoželjnim obilježjima zaposlenika, zbog njihovog djelovanja na organizacije te učinkovitost i zadovoljstvo njihovih zaposlenika (Childs i Stoeber, 2012; Fernet i sur., 2010). Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi obilježja povezanosti adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma s izgaranjem na poslu i motivacijom za rad kod zaposlenica u Hrvatskoj. U online istraživanju sudjelovalo je 487 zaposlenica čiji se raspon dobi kretao od 19 do 60 godina (M=32,88; SD=9,65). Sudionice istraživanja odgovorile su na pitanja vezana uz sociodemografske podatke i obilježja posla, te su ispunile hrvatske verzije Višedimenzionalne skale perfekcionizma (Frost i sur., 1990), Višedimenzionalne skale motivacije za rad (Gagnè i sur., 2014) i Oldenburškog upitnika izgaranja (Demerouti i Bakker, 2008). Utvrđene su statistički značajne korelacije između adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma, dimenzija izgaranja na poslu i dimenzija motivacije za rad. Adaptivan perfekcionizam pozitivno je povezan s dimenzijama motivacije za rad – Vanjskom regulacijom – socijalnom, Vanjskom regulacijom – materijalnom, Usvojenom regulacijom i Poistovjećenom regulacijom, dok s dimenzijama Amotivacije i Intrinzične motivacije, kao ni dimenzijama izgaranja na poslu (Otuđenost i Iscrpljenost) nije utvrđena značajna povezanost. Neadaptivan perfekcionizam pozitivno je povezan s dimenzijama izgaranja na poslu – Otuđenost i Iscrpljenost, kao i dimenzijama motivacije za rad – Amotivacijom, Vanjskom regulacijom – socijalnom, Vanjskom regulacijom – materijalnom i Usvojenom regulacijom. Neadaptivan aspekt perfekcionizma nije značajno povezan s dimenzijom Poistovjećene regulacije, a statistički značajna negativna povezanost utvrđena je s dimenzijom Intrinzične motivacije. Pored navedenog, ispitano je i postojanje razlika između sudionica na različitim dimenzijama izgaranja na poslu, motivacije za rad te adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma, ovisno o radu u javnoj/državnoj ili privatnoj službi, radnom vremenu i radnom stažu. Utvrđeno je da zaposlenice privatnih službi postižu više rezultate na dimenzijama Otuđenosti i Vanjske regulacije - materijalne, a zaposlenice državnih službi na dimenzijama Poistovjećene regulacije i Intrinzične motivacije, dok na preostalim dimenzijama nisu utvrđene značajne razlike . Zaposlenice koje rade danju više rezultate postižu na dimenzijama Adaptivnog perfekcionizma i Vanjske regulacije – materijalne, a zaposlenice koje rade noću i u smjenama više rezultate postižu na obje dimenzije izgaranja na poslu. Značajno više rezultate na dimenzijama Neadaptivnog perfekcionizma, Vanjske regulacije – materijalne i socijalne, Usvojene regulacije i Otuđenosti postižu sudionice s najmanje radnog staža, a na dimenziji Intrinzične motivacije sudionice s više radnog staža. Dobiveni rezultati djelomično su potvrdili postavljene hipoteze. Unatoč ograničenjima provedenog istraživanja, rezultati nude potvrdu međuodnosa izučavanih konstrukata te upućuju na važnost izučavanja ovih varijabli s ciljem što boljeg razumijevanja obilježja zaposlenica u Hrvatskoj. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti za formiranje praktičnih smjernica za rad sa zaposlenicama.