Title Psihosocijalna prilagodba i integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj Title (english) Psychosocial adjustment and integration of persons under international protection in the Republic of Croatia Author Andrea Moscatello Mentor Zrinka Greblo Jurakić (mentor)Committee member Jelena Maričić (predsjednik povjerenstva)Committee member Lea Andreis (član povjerenstva)Committee member Zrinka Greblo Jurakić (član povjerenstva)Granter University of Zagreb Defense date and country 2023-07-14, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Glavni cilj ovog istraživanja bio je opisati individualna iskustva ljudi s područja Afrike i Bliskog istoka kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj. Uzorak se sastojao od 4 muškaraca i 2 žene u dobi između 26 i 68 godina. Podaci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuima koji su trajali od 37 do 120 minuta (M = 71,17, SD = 31,21). Postavljena pitanja pokrivala su različite segmente života sudionika istraživanja od trenutka njihova dolaska u Hrvatsku, a odgovori su prikazani kroz 5 glavnih kategorija: Tko su naši susjedi?, Dočekivanje Godota, Novi stari život, Pelin i med te Dobar, loš, spreman na bolje. Prva kategorija opisuje sociodemografske karakteristike sudionika i razloge odlaska iz država porijekla. Druga kategorija opisuje dolazak u Hrvatsku, boravak u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin te postupak apliciranja za azil. Treća kategorija opisuje osobne, društvene i situacijske čimbenike kao odrednice psihosocijalne prilagodbe te subjektivnu procjenu prilagodbe na život u Hrvatskoj. Četvrta kategorija opisuje iskustva diskriminacije te pozitivne i negativne pojave u Hrvatskoj i državi porijekla. Peta kategorija opisuje evaluaciju postojećih mehanizama postupanja prema izbjeglicama i prijedloge za njihovo poboljšanje. Svi sudionici napustili su svoje države zbog političkih razloga, rata ili nesigurnosti izazvane istima te isprva o Hrvatskoj nisu razmišljali kao o ciljnoj destinaciji. Unatoč tome, većina sudionika je odmah ili nakon nekog vremena za Hrvatsku osjetila da je njihov dom. Na Hrvate gledaju kao na druželjubive ljude za koje priznaju da katkad imaju dvostruke standarde prema izbjeglicama. Na skali od veoma loše do veoma dobre prilagodbe na život u Hrvatskoj, daju odgovore duž cijelog raspona skale. Vezu sa svojim domom održavaju kroz komunikaciju s obitelji i prijateljima, kuhanje tradicionalne hrane i slijeđenje religijskih običaja. U Hrvatskoj im najviše nedostaje druženje i široka socijalna mreža koju su imali kod kuće. Podijeljenih su mišljenja u pogledu evaluacije kvalitete postojećih mehanizama. Za bolju prilagodbu i integraciju predlažu veće usmjeravanje na jezik i oblike direktne pomoći od strane države. Organizacijama predlažu jasnije definiranje područja na kojima djeluju, ispitivanje potreba svojih korisnika i upoznavanje korisnika s njihovim pravima i mogućnostima.
Abstract (english) The main objective of this study was to describe individual experiences of people coming from Africa and the Middle East who were granted international protection in the Republic of Croatia. Sample consisted of 4 men and 2 women who were between 26 and 68 years old. Data was collected by semistructured interviews that lasted between 37 and 120 minutes (M = 71,17, SD = 31,21). The questions covered different segments of life since arriving to Croatia and the answers are presented through 5 main categories: Who are our neighbours?, Welcoming Godot, New old life, Bittersweetness and Good, bad, ready for better. First category describes sociodemographic characteristics of participants and reasons for fleeing countries of origin. Second category describes arrival to Croatia, stay in the Reception Centre for Seekers of International Protection Porin and asylum application procedure. Third category describes personal, social and situational factors as determinants of psychosocial adjustment and a subjective assessment of adjustment to life in Croatia. Fourth category describes experiences of discrimination as well as positive and negative phenomena in Croatia and country of origin. Fifth category describes the quality of existing mechanisms of refugee treatment and suggestions for their improvement. All participants fled their country of origin because of political reasons, war or insecurity caused by different events and, at first, hadn't imagined Croatia as their goal destination. In spite of this, most of them considered Croatia as their home either immediately or after some time. They see Croats as friendly people, but admit they sometimes have double standards towards refugees. On a scale from 1 to 5, participants assess their adjustment to life in Croatia differently. They maintain a relationship with their home through communication with family and friends, cooking traditional food and following religious customs. The lack of companionship and wide social network they had at home is what they miss the most in Croatia. Their opinions are divided in the evaluation of the quality of existing mechanisms. For better adjustment and integration, they suggest greater focus on language and forms of direct assistance from the state. To organizations, they suggest a clearer definition of the areas in which they operate, examination of the needs of their users and familiarization of the users with their rights and possibilities.
Keywords
migranti
izbjeglice
međunarodna zaštita
azil
psihosocijalna prilagodba
integracija
Keywords (english)
migrants
refugees
international protection
asylum
psychosocial adjustment
integration
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:111:113588 Study programme Title: Department of Psychology Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2023-07-14 13:52:20
