Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se razvijaju i određene "bolesti" ili mutacije. Jedna od takvih "bolesti" je narcizam. Kako Lasch tvrdi u svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem, želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života. Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim, pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo, jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji 53 gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi "utočište i hranu" na društvenim mrežama.