| Abstract | Hrvatski jezik prepun je riječi koje potječu iz drugih stranih jezika i koje cjelokupno hrvatsko stanovništvo koristi na različitim poljima znanosti, tehnologije, ekonomije, politike, gospodarstva, kulinarstva, ali i u svakodnevnome govoru. Hrvatska je tijekom povijesti bila dijelom brojnih saveza i monarhija te je bila u doticaju i izravnom kontaktu s državama iz čijih su jezika u hrvatski jezični sustav preuzete riječi koje se koriste i danas. Postoji mnogo razloga zašto se neka strana riječ posuđuje i mnogo načina na koje strana riječ jezika davatelja ulazi u jezik primatelj. Ona može ući izravno ili neizravno preko jezika posrednika te se prilagođava jeziku primatelju kako bi bila razumljiva. Različiti uzrasti koriste posuđenice različitoga podrijetla, pa tako starija populacija više koristi turcizme, dok mladi neprestano rabe anglizme. Od riječi stranoga podrijetla razlikujemo prevedenice, tuđice i posuđenice, a najčešće posuđenice u hrvatskom jeziku su latinizmi, turcizmi, germanizmi, turcizmi, hungarizmi, talijanizmi, rusizmi i anglizmi. Za većinu stranih riječi, a pogotovo anglizama, postoji ekvivalentna zamjena u hrvatskom jeziku kojoj bi se trebala dati prednost, iako su se neke posuđenice toliko integrirale u hrvatski jezik da ih malo tko percipira kao riječi stranoga podrijetla. |
| Abstract (english) | The Croatian language is full of words that originate from other foreign languages, which the entire Croatian population uses across various fields of science, technology, economics, politics, commerce, cuisine, and even in everyday speech. Throughout history, Croatia has been part of numerous alliances and monarchies, and it has come into contact and direct interaction with countries from which words have been adopted into the Croatian language system, words that are still in use today. There are many reasons why a foreign word is borrowed and many ways in which a word from the donor language enters the recipient language. It can be borrowed directly or indirectly through an intermediary language and is adapted to the recipient language to make it understandable. Different age groups use loanwords of different origins, with the older population more frequently using Turkish loanwords, while the younger generation constantly uses Anglicisms. Words of foreign origin can be categorized as calques, loanwords, or borrowings, with the most common borrowings in the Croatian language being Latinisms, Turkisms, Germanisms, Hungarianisms, Italianisms, Russianisms, and Anglicisms. For most foreign words, especially Anglicisms, there is an equivalent substitute in the Croatian language that should be given preference, although some loanwords have become so integrated into Croatian that few people perceive them as foreign words. |
