Ovaj rad nudi opsežnu analizu dinamične i višestruke uloge vjeronauka u Hrvatskoj, koja se proteže od burnih 1990-ih do danas. Smještena unutar zamršene interakcije povijesti, kulture, politike i obrazovanja, studija istražuje različite dimenzije koje je oblikovalo i koje je oblikovalo vjersko obrazovanje u ovom razdoblju. Ispitujući njegov utjecaj na izgradnju nacije, međuvjerske odnose, zastupljenost manjina, sadržaj kurikuluma i društvene vrijednosti, rad pruža nijansirano razumijevanje složene uloge koju je religijsko obrazovanje imalo. U radu se istražuje uloga vjeronauka tijekom Domovinskog rata, njegov utjecaj na nacionalni identitet i njegov odnos s crkveno-državnom dinamikom. Nadalje, istražuje kako je vjersko obrazovanje premostilo i zateglo međuvjerske odnose, prikazujući primjere u kojima je ono bilo katalizator razumijevanja i suradnje dok je također pridonosilo društvenim podjelama. Zastupljenost gledišta vjerskih manjina unutar kurikuluma pomno se ispituje, uz ispitivanje izazova i mogućnosti s kojima se susreću nastavnici. Oslanjajući se na komparativne analize sa susjednim zemljama i razmatrajući ulogu tehnologije u digitalnom dobu, rad predstavlja perspektivu usmjerenu prema budućnosti na buduću putanju vjerskog obrazovanja u Hrvatskoj. Predložene su preporuke za politiku kako bi se poboljšala inkluzivnost, osiguralo točno predstavljanje i potaknulo obrazovno okruženje koje je u skladu s načelima ljudskih prava. Ukratko, ovaj rad pridonosi sveobuhvatnom razumijevanju rastuće uloge vjeronauka u Hrvatskoj, rasvjetljavajući njegov utjecaj na identitet, različitost, društvene vrijednosti i međugrupnu dinamiku.