Cilj diplomskog rada je prikazati političku, društvenu i kulturnu angažiranost studenata Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu početkom 20. stoljeća (do Prvog svjetskog rata). Opisati život hrvatskih studenata na domaćem sveučilištu koji se u mnogočemu razlikovao od današnjeg studentskog života. Studiranje je bilo mnogo teže zbog ograničenih obrazovnih i materijalnih mogućnosti kao i izuzetno lošeg socijalnog statusa većine tadašnjih studenata. Bez obzira na navedeno, u radu se nastoji istaknuti poseban položaj zagrebačkih studenata u društvu te njihov visoki interes i angažiranost u politici i kulturi. Studenti su vodili žestoke političke borbe u ime političkih stranaka za koje su se opredijelili što se najbolje očitovalo kroz borbu na izborima za upravni odbor Hrvatskog akademskog potpornog društva. Također, studenti su odigrali važnu ulogu u javnim demonstracijama i štrajkovima koji su bili izraz nezadovoljstva studenata kršenjem nekih njihovih prava ili autonomije sveučilišta, ali i protest protiv apsolutističkog načina vladavine u zemlji. U radu se nastoje prikazati različiti aspekti društvenog života studenata, kako unutar studentskih društava i klubova, tako i izvan sveučilišta. Većinu svog slobodnog vremena studenti su provodili u kulturnim institucijama, kavanama i gostionicama, javnim kućama te na studentskim zabavama čineći dio zagrebačke društvene elite. Posljednja stavka rada odnosi se na studente i kulturu. Studenti će se prikazati kao pokretači kulturnih promjena i nosioci tzv. hrvatskog pokreta Moderne koji se najviše odrazio u književnosti. Hrvatski studenti i književnici stvarali su vrijedna modernistička književna dijela sve do Prvog svjetskog rata kada započinje novo razdoblje ne samo u kulturnom nego i političko-društvenom životu Hrvatske.