Područje istraţivanja ovog rada je usko vezano za hrvatsku povijest posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, iako se ono, dakako u manjoj mjeri, dotiĉe i drugih razdoblja druge polovice minulog stoljeća. Teza kako je povijest zapravo biografija velikih osoba je danas odbačena od većine teoretičara povijesti. Tome unatoč, ovaj rad će se u nekim segmentima približiti upravo takvom pristupu, budući da obrađuje osobu koja je zasigurno usmjerila mnoge povijesne tokove; Franju Tuđmana. Treba naglasiti kako ovo nije biografija prvog hrvatskog predsjednika, već analiza njegovih povjesničarskih, političkih i osobnih pogleda na državu Bosnu i Hercegovinu. Dakako, sporadično će biti dotaknuti i drugi događaji i procesi Tuđmanove biografije kako bi se tematika lakše razumjela. Uostalom, u bilo kojem slučaju značajnih povijesnih osoba, teško je izdvajati određene segmente iz ukupnog biografskog konteksta, tako je i po pitanju Tuđmana i BiH. Istraživanje, kao i sami tok rada su na jedan način obrađeni kronološki, odnosno prate Tuđmanove poglede na pitanje BiH od rane mladosti i njegovih prvih koraka politiĉkog promišljanja, pa sve do smrti na kraju tisućljeća. S druge strane, osim kronološke obrade, korišten je i drugačiji pristup koji se razlikuje po tome što su Tuđmanova promišljanja podijeljena na Tuđmana-političara, Tuđmana-povjesničara, pa čak i Tuđmana-privatnu osobu. Sama polazišna teza ovog rada je ta da je prvi hrvatski predsjednik imao razliĉite pozicije gledanja i promišljanja na susjednu državu, odnosno nije imao jedan zacrtani politički pravac kojeg se cijelo vrijeme dogmatski držao. Kao što je navedeno, predmeti istraţivanja su Tuđmanova politika, Tuđmanovo znanstveno djelo i Tuđmanove osobne emocije po ovom pitanju. Po pitanju njegovog znanstvenog djela i povjesničarskih pogleda o BiH, obrađena su najvažnija i znanstveno najrelevantnija djela autorovog opusa. Čitanjem i analizom Tuđmanovih djela otkrivaju se njegovi znanstveni pogledi prema povijesnoj, pravnoj i političkoj dimenziji Bosne i Hercegovine. Tuđman kao političar, za razliku od povjesničarskog pristupa, se ne zadržava samo na teoretskoj raščlambi događaja, stanja i procesa već utjeće na sama zbivanja. Upravo taj utjecaj, odnosno samo sudjelovanje u bosansko-hercegovačkim političkim procesima, određeni krugovi smatraju najkontroverznijim pa nekad čak i najnegativnijim segmentom Tuđmanove, ali i hrvatske državne politike devedesetih godina. Zbog navedenih razloga, ovom segmentu će biti posvećeno najviše prostora u diplomskom radu.