Tema ovog rada odnosi se na promijene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Sama tema bitna je iz nekoliko razloga koji će biti objašnjeni u sljedećih nekoliko rečenica. Osmanska vlast u Lici trajala je od 1527. do 1689. godine, dakle sveukupno 162 godine. Te godine označile su značajnu promjenu za taj prostor. Osim utjecaja na arhitekturu, sakralnu i svjetovnu, Osmanlije najviše utječu na demografske i etničke promjene stanovništva tog prostora. U nepotpunih dvjesto godina sastav stanovništva srednjovjekovne Ličke župe dva puta se mijenjao u potpunosti. Prvo se to dogodilo početkom 16. stoljeća kada su osmanski upadi postajali sve učestaliji, a do njihovog potpunog osvajanja, gotovo sav život Like migrira u sigurnije krajeve što dovodi do činjenice da je osvajačima ostao nenaseljen i pust teritorij. Postepeno je taj prostor ponovno naseljavan pod novom vlašću što dakako označava odsutnost srednjovjekovnog stanovništva Like. Na taj način dogodila se prva izmjena ličkog žiteljstva. Drugi put Lika pusti krajem 17. stoljeća kada taj prostor biva oslobođen od osmanske uprave i stavljen u nadleđnost habsburške vlasti, točnije pod upravu Vojne Krajine. Većina stanovništva koje je došlo s Osmanlijama povuklo se s njihovim padom. Nešto muslimanskog življa se pokrstilo, no većina Muslimana i Vlaha odlazi na područja koja su još uvijek bila pod njihovom vlašću. Dakle, ti događaji po drugi put ostavljaju Liku gotovo pustom što je označavalo ponovno naseljavanje tog prostora novim stanovništvom. Sve te činjenice imale su brojne posljedice na daljnji razvoj tog prostora. U gotovo svim dijelovima Like (osim dijelu Gacke doline i Primorja) rasulo se srednjovjekovno hrvatsko plemstvo, izgubio se tadašnji način života, gospodarenja te socijalnog načina življenja što je zasigurno utjecalo na daljnje oblikovanje identiteta Like i njezinog života.