| Abstract | Rad je podijeljen na uvodni dio, dva glavna poglavlja i zaključak. Na kraju rada nalazi se popis izvora i literature te prilozi. Prilozi se sastoje od tabličnih prikaza i grafikona, a dio njih prisutan je i unutar samoga rada. ponajviše tablični prikazi i grafikoni (obrojčani tablični prikazi i grafikoni nalaze se i unutar samoga rada). U uvodnom dijelu donosi se obrazloženje teme, ciljevi i metodologija istraživanja. Nakon toga ukratko se predstavljaju osnovni izvori i literatura koji su korišteni prilikom pisanja rada. U radu je zbog naravi teme nešto više korištena mađarska historiografska literatura od uobičajenoga u hrvatskoj historiografiji. Glavni dio rada podijeljen je na dva podpoglavlja. U prvome se donose povijesnozemljopisne, vjerske, nacionalne, vojne i opće društvene prilike u Hrastinu, Koroču, Laslovu i Retfali odnosno u istočnoj Slavoniji u ranom novovjekovlju. Kako su vjerska i nacionalna odrednice identiteta stanovnika navedenih naselja njihova glavna razlikovna obilježja u odnosu na okolno (većinsko) stanovništvo, većina je naglaska toga dijela rada na prilikama u kojima je ţivjelo reformirano (kalvinsko) mađarsko stanovništvo u Slavoniji u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća. Kako je već navedeno, to je stanovništvo bilo okupljeno isključivo u četiri naselja, a svako je imalo svoju vlastitu reformiranu ţupu. Karakteristike svake rupe posebno su razrađene po potpodpoglavljima u kojima se po prvi puta donose detaljniji podatci o tijeku izgradnje reformiranih crkava u istočnoj Slavoniji. U tom su dijelu prikazani i ulomci iz izvorne arhivske građe koji su prevedeni s mađarskog na hrvatski jezik. U drugome glavnom dijelu rada posebno se analiziraju demografski pokazatelji kod stanovništva Hrastina, Korođa, Laslova i Retfale u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća, ponajviše na temelju matičnih knjiga, ali i na temelju protostatističkih izvora, odnosno raznih poreznih popisa u prvoj polovici 18. stoljeća. Za 1786. i 1828. godinu korišteni su popisi civilnog stanovništva provedeni na razini Ugarske, a za 1817. godinu podatci iz kanonskih vizitacija reformiranih ţupa u Slavoniji. I taj drugi glavni dio podijeljen je na potpotpoglavlja koja osim uobičajenih dijelova o ročenima, vjenčanima, umrlima i onomastici sadrže i prijevod izvora koji govori o svadbenim običajima u prvoj trećini 19. stoljeća u analiziranim naseljima. Na taj se način statistički podatci nadopunjuju s nestatističkima i istovremeno međusobno objašnjavaju. Na kraju se zaključuje da su potvrđene postavljene hipoteza i podhipoteze istraživanja te se ukazuje na doprinos izvršenoga istraživanja hrvatskoj historiografiji, kao i na mogućnost postavljanja novih istraţivačkih pitanja koje je ovaj rad otvorio. |
| Abstract (english) | This thesis consists of introductory part (preamble), two main chapters and the conclusion. At the very end of the thesis is the table of sources and literature, and appendices. Appendices consist of tabulations and charts, part of them is also present inside the paper, mostly tabulations and charts (numbered tabulations and charts are inside the paper itself). In the introductory part the explanation of the topic, goals and methodology of the research can be find. After that, the main sources and literature used during the research are being briefly introduced. Due to the nature of the topic in the paper, the Hungarian historiographic literature is somewhat more used than the common Croatian one. The main part of the thesis is divided into two chapters. The first part presents historical and geographical, religious, national, military and general social circumstances in Hrastin, KoroĊ, Laslovo and Retfala, i. e. in Eastern Slavonia in the Early New Ages. Given that the religious and national determinants of the identity of the inhabitants of the mentioned settlements are the main distinctive features between them and the surrounding (majority) population, the emphasis of this part of the paper is on the circumstances of life of Hungarian Reformed (Calvinist) population in Slavonia in the 18th century and the first third of 19th century. As it was already mentioned, that population was gathered solely in four settlements, and each one of them had its own Reformed parish. The characteristics of every parish are separately elaborated in subchapters where, for the first time, the detailed information about the progress of the construction of Reformed Churches in Eastern Slavonia is given. In that part, the excerpts from the original archival records translated from the Hungarian into Croatian are shown. In the second chapter of the paper, the demographic indicators of the inhabitants of Hrastin, KoroĊ, Laslovo and Retfala in the 18th century and the first third of the 19th century are being analyzed, especially based on the parish registers, but also on the proto statistical sources, i.e. different tax lists in the first part of 18th century. For the year of 1786 and the 1828, the lists of civilian population at the level of Hungary are being used, and for 1817, the data from the canonical visitations of the Reformed parishes in Slavonia. That second chapter is divided into subchapters that, apart from the common parts about the population being born, married and departed and the onomastics also contains the translation of the sources that speaks about the wedding customs in the first third of the 19th century of the analyzed settlements. In that manner the statistical data complements with the non-statistical one, and at the same time they explain each other. In the end, it is concluded that the set hypotheses and sub-hypotheses of the research are validated, and the contribution of the Croatian historiography to the research performed is pointed out, as well as the possibility of setting up of new research questions that this work opened. |
