| Abstract | Hrvatski je jezik zajedno s hrvatskim društvom u posljednjih dvadeset godina 20. stoljeća doživio značajne promjene. Pojačana dinamika jezičnih promjena posljedica je razvoja društveno-političkih, globalizacijskih i tehnoloških dostignuća koja svakodnevno mijenjaju leksičku sliku jezika. Jezične promjene devedesetih godina najbolje se vide kroz različite leksičke slojeve jezika poput skupina leksema internacionalizama, nekadašnjih „zajedničkih“ srpsko-hrvatskih leksema, oživljenica, neologizama, anglizama, historizama i ideologema. Cjelovitim i konzistentnim istraživanjem teorijskoga leksikološkoga okvira svake pojedine skupine, ali i semantičkih i gramatičkih promjena pojedinih leksema, pruža se uvid u sliku stvarnoga stanja. Teorijsko dokumeniranje činjenica potkrijepljeno je provedenim empirijskim istraživanjem. Kao temelj za korpus izabrani su tekstovi najčitanijih dnevnih novina u trima različitim hrvatskim regijama u razdoblju od 1987. do 2003.Prema prikupljenim podatcima istraživao se jezik dnevnih novina tako da se uspoređivao trend uporabe pojedinih leksema, odnosno pojedinih leksičkih slojeva. S obzirom na uočene brojne jezične promjene u promatranih petnaestak godina rezultati su istraživanja pokazali da izvanjezični čimbenici pojačano utječu na jezik. Doprinos je ovoga rada analiza leksičkih promjena kroz eksplicitne empirijske podatke i njihovo tumačenje primjenom statističkih metoda, čime se jezične promjene ne interpretiraju isključivo na razini spoznaje o njim |
| Abstract (english) | Croatian language, along with Croatian society, underwent significant changes in the last 20 years of the 20th century. Increased dynamics of linguistic change was a consequence of significant social-political, globalization and technological developments that were affecting the lexical profile of the language. Linguistic changes in the 1990s are visible in different lexical layers of the language such as internationalisms, former "shared" Serbo-Croatian lexemes, revived lexemes, neologisms, anglicisms, historisms, and ideologemes. We conducted a thorough analysis of theoretical lexicological frame of each of these layers, as well as of their semantic and grammatical transformations. In addition, we undertook empirical research to complement the theoretical documentation. Empirical corpus consisted of texts published in most read newspapers in three different Croatian regions in the period from 1987 to 2003. We analyzed the corpus by determining trends in usage of different individual lexems and of lexical layers. We detected numerous language changes within the observed 15 years, suggesting that external factors had a significant influence on language development. Major contribution of this work is insight into lexical changes through collection and statistical analysis of empirical data, enabling not only theoretical insight into lexical changes but also their measurement.Keywords: lexic, lexical changes, internacionalisms, former shared Serbo-Croatian lexems, revived lexemes, neologisms, anglicisms, historisms, ideologemes, journalism, corpus analysis |
